Kakva je investicijska klima u Hrvatskoj?

Do kraja rujna prošle godine strani investitori u Hrvatsku plasirali su 3,12 milijardi eura. To pokazuje da bi ukupan iznos stranih ulaganja u cijeloj 2025. mogao biti na razini 2024.godine kada su strana ulaganja iznosila rekordnih 4,18 milijardi eura. Koje su preporuke za poticanje promjena u hrvatskom poslovnom okruženje, te kakav je utjecaj stranih ulaganja na gospodarstvo i društvo, doznat ćemo 16.veljače kada će biti objavljena nova Bijela knjiga. 

To je dokument koji redovito od 2013. godine izdaje Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj. Objavu Bijele knjige najavio je u Dnevnom ritmu Hrvatskoga radija glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Tomislav Šlat.

- Izaći ćemo s 40-tak konkretnih prijedloga poboljšanja poslovne klime. Mi vidimo pozitivne pomake u zadnje dvije godine, Hrvatska ih je ostvarila i svojim međunarodnim financijskim položajem, dakle, investicijskim rejtingom A razine, te koracima koji su pred nama, a to je očekivani ulazak u članstvo OECD-a. No, ono što se mora hitno mijenjati je pitanje radne snage, moramo biti svjesni da povratka na staro nema. Hrvatsko gospodarstvo sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, moramo stvoriti zakonske uvjete da privučemo što više radne snage, S tim da nama treba i visoko kvalitetna, visoko stručna strana radna snaga i za takve radnike moramo stvoriti uvjete u kojima neće biti administrativnih procedura i barijera, istaknuo je Tomislav Šlat iz Udruženja stranih ulagača koje obilježava 15 godina djelovanja u Hrvatskoj. Udruženje je osnovano s idejom da se unaprijedi komunikacija s javnim sektorom i Vladom kako bi se Hrvatsku učinilo atraktivnijom za strane ulagače.

- Kada nastupamo, govorimo u nekoliko stotina stranih kompanija u Hrvatskoj koje zapošljavaju 20 posto radne snage, ostvaruju 38 posto ukupnog prometa u gospodarstvu, te doprinose s oko 32 posto udjela u BDP-u. Strane kompanije čine 45 posto hrvatskoga izvoza i 66 posto investicija u istraživanje i razvoj, navodi Tomislav Šlat.

Najveće privatno ulaganje u logističku infrastrukturu u povijesti Hrvatske, Rijeka Gateway, rezultat je partnerstva između danskog Maerska, najveće svjetske brodarske tvrtke, i ENNA Grupe. Taj najmoderniji i potpuno automatizirani kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, koji predstavlja jednu od najvažnijih logističkih investicija u Hrvatskoj, svečano je otvoren prije tri mjeseca. O daljnjim planovima u razvoju terminala za koji je ključna gradnja nizinske pruge Zagreb –Rijeka, u Dnevnom ritmu govorio je generalni direktor Maerska za Istočnu Europu Ivić Vodopija.

- Konkurentske luke, kao što su Trst, Kopar, da ne govorimo o sjevernim lukama, one već imaju dvokolosiječnu prugu razvijenu po cijelom svom logističkom pravcu, dok kod nas gradnja nizinske pruge kasni 20-tak godina. Postoje razni razlozi zašto je to tako, u resornom ministarstvu i državi su svjesni toga i rade na rješavanju, tu se stvari moraju ubrzati i to dramatično kako se ne ni izgubio ovaj pozitivan trenutak kada se Rijeka pozicionira na logističkoj karti Europe. Besmislene su sve druge daljnje investicije dok nemamo osnovnu infrastrukturu, dovoljno konkurentnu svim drugim lukama, ističe Ivić Vodopija.

Rijeka Gateway i modernizacija željezničke infrastrukture uz gradnju nizinske pruge najveći je hrvatski projekt koji će povezati Luku Rijeka s kontinentalnom Hrvatskom i srednjoeuropskim zemljama, olakšavajući poslovne prilike i brzi gospodarski rast, ne samo u logistici.