Uz Davos: Prva godina Trumpovog drugog mandata

Prva godina drugog mandata Donalda Trumpa, od inauguracije 20. siječnja 2025. do siječnja 2026., ostat će zapamćena kao jedno od najturbulentnijih i najkontroverznijih razdoblja u modernoj američkoj povijesti. Trump je, uz podršku republikanske većine u Kongresu, donio rekordnih 225 izvršnih uredbi u prvoj godini, najviše od Franklina Roosevelta 1933., usmjeravajući politiku prema masovnim deportacijama, agresivnim carinama, ukidanju programa raznolikosti i radikalnim promjenama u vanjskoj politici.

O Trumpovoj prvoj godini drugog mandata u emisiji Dnevni ritam govorila je profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Đana Luša.

Donald Trump inauguriran je za 47. predsjednika SAD-a 20. siječnja 2025. Tada je rekao da od tog trenutka počinje zlatno doba za Amerikance. Ukinuo je brojne Bidenove mjere, napustio pariški klimatski sporazum, zakonom je definirao da postoje samo dva spola te je pomilovao stotine osuđenika za napad na Kapitol 6. siječnja 2021. Tada su već postojala podijeljena mišljenja o njegovom mandatu, ali teško da je itko mogao predvidjeti sve njegove korake koje su se dogodile u protekloj godini.

Prva godina, ekonomski, prošla je dobro, ali, kako je prošla ako promatramo prvu godinu njegovog mandata, na posljedicama unutar društva Amerike i na vanjskoj politici.

- Svjedočimo mandatu ili barem prvoj godini stabilnih brojki. Tu bi se referirali upravo na gospodarske pokazatelje o kojima ste govorili. Međutim, istodobno svjedočimo i nestabilnosti temelja u smislu i američkog društva i američkog političkog sustava i funkcioniranja institucija. Dakle, svjedočimo pomacima unutar samog američkog društva i političkog sustava koje mogu imati ozbiljne posljedice i sad se postavlja pitanje zbog čega? Primjerice, pomilovanje ljudi koji su sudjelovali u napadu na Kongres, ali isto tako i donošenje odluke putem izvršnih uredbi, pretvaranje kulturnih sukoba u državnu politiku i cijeli niz drugih poteza kojima je u stvari Trump radio na aktivnoj polarizaciji američkog društva. On je tu polarizaciju koristio kao osnovni alat vladanja. Primjerice, ako gledamo nekakve odluke koje je donio, poput promjene u obrazovnim politikama, pritiska na sveučilišta, redefiniranja kriterija za savezne potpore, imenovanja sudaca, jasnim ideološkim profilom.

Đana Luša upozorava i na brojne poteze kroz koje se vidi kulturna rekonfiguracija države koja dugoročno kaže može biti problematična. 

- Ovaj čin pomilovanja oni koji su sudjelovali u napadu na Kapitol 6. siječnja 2021. predstavlja također jako dramatičan trenutak u suvremenoj američkoj unutarnjoj politici, jer se šalje poruka da političko nasilje može biti relativizirano ako dolazi s "prave strane" ili barem kako to predsjednik Trump tumači kao pravu stranu. 

Bilo je još niz odluka kojima je predsjednik Trump ojačao izvršnu vlast, a oslabio zakonodavnu vlast, s obzirom da se većinom oslanjao na izvršne uredbe, privremene mjere, administrativno tumačenje zakona i dosta je zaobilazio Kongres. Time je u stvari američki politički sustav stavio na test i gurao ga do krajnjih granica zakonitosti. Pridodamo li tome i njegovu imigracijsku politiku, stvorena je jedna klima ili atmosfera straha unutar američkog društva, ali isto tako unutar imigrantskih zajednica, da se vladavina prava provodi selektivno, ovisno, naravno, statusu pojedinca i sve to u stvari onda nagriza povjerenje u državu, čak i među pristašama njegovog pokreta koji jesu za nominalnu strožu imigracijsku politiku, objašnjava Đana Luša.

- Ako gledamo unutar samog MAGA pokreta, oni su u oporbi djelovali kao taj protestni pokret protiv elita, ali kada dođete na vlast, suočavate se sa stvarnošću, s različitim očekivanjima i realizacijama tih očekivanja. Većinu onoga što je Trump najavio u svojoj predsjedničkoj kampanji je ostvario ili barem planira ostvariti. Ali, dio pristaša Trumpa smatra da svojim politikama nije otišao dovoljno daleko ili dovoljno radikalno, dok su je drugi dio pristaša ili dio pokreta, MAGA pokreta, umoran od stalne konfrontacije i nesigurnosti i došlo je do svojevrsnog zamora društva sa tim permanentnim sukobom koji se odvija na američkoj političkoj sceni.

Što se tiče vanjske politike, možemo reći da je Trumpov povratak na vlast označio prekid s onom liberalno-internacionalističkom paradigmom koja je bila desetljećima temelj američko-globalnog vodstva. Sada imamo činjenicu da se saveznice ne percipiraju kao neka konstanna, da Trump ne zagovara intervencionizam pod svaku cijenu, da se zalaže za selektivni oblik intervencionizma isključivo u onim područjima gdje su ugroženi američki vitalni interesi, poput sigurnosti granica, borbe protiv narko-kartela ili kontrole migracijskih tokova. I unatoč tome što cijelo vrijeme govorimo da ulazimo u taj neki novi svjetski poredak ili neko novo razdoblje u međunarodnim odnosima, potrebno je biti iskren i reći da je taj poredak cijelo vrijeme funkcionirao po ovoj logici- raspodjeli interesa, politike s pozicija moći, zone utjecaja velikih sila. Međutim, ono što se mijenja ponovnim dolaskom predsjednika Trumpa je način na koji se te politike legitimiziraju i provode, jer više nije bitno da te intervencije sakrijete iza formalnog provođenja međunarodnog prava ili djelovanja institucija, već jednostavno eksplicitno izražavate svoje geopolitičke interese i nastojite ostvariti ono što je u krilatici njegovog pokreta, a to je: Amerika na prvom mjestu, kazala je prof. Luša.