Povećanje socijalnih naknada

U fokusu sjednice Vlade Republike Hrvatske danas je bio porast socijalnih naknada. Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za ovu godinu - i to od 50 do 75 eura. Odlučeno je, naime, da rastu osnovice za zajamčene - minimalne socijalne naknade, druge naknade u sustavu socijalne skrbi, naknade za rad udomitelja, opskrbnine i naknade za troškove stanovanja.

Za izračun zajamčene minimalne naknade za 2026. utvrđuje se osnovica u visini od 170 eura, što je povećanje za 10 eura, odnosno 6,25 posto u odnosu na dosadašnji iznos osnovice. Pravo se priznaje samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece na osnovi zajamčene minimalne naknade u 2025. godini primali su 528 eura, a ove će godine primati 561 euro.

U emisiji Dnevni ritam, na pitanje jesu li ove naknade dostatne za dostojanstven život, odgovorile su v.d. ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku Tanja Žaja i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

- Naknade naravno da uvijek mogu više, ali naknade su u posljednjih 9 godina rasle više od 60%, što možemo reći da onda prati trendove i inflacije i rasta ostalih primanja. Tako, osnovica za izračun naknade je 170 eura. Međutim, ono što bih voljela da bude jasno, ta osnovica se množi više puta i onda vam rast naknade nije samo 10 eura, nego je rast naknade od 30 do 50 i više eura, ovisi o broju članova kućanstva. Također bih naglasila da postoje određene kategorije korisnika kojima recimo samac ima 100% osnovice, međutim radno nesposobni samac Što bi, na primjer, bila osoba starija od 65 godina ima 130 posto osnovice. Tako da ti postoci onda korigiraju potrebe posebno osjetljivih skupina, rekla je v.d. ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku Tanja Žaja.

Pučka pravobraniteljica prati poštivanje socijalnih prava građana. Kako iz te perspektive gledate na povećanje socijalnih naknada? Jesu li ona dovoljna za zaštitu dostojanstvenog života?

- Pučka pravobraniteljica kontinuirano upozorava s jedne strane da su iznosi socijalnih naknada, a posebno zajamčene minimalne naknade, nedovoljni za dostojanstven život, to jest osnovne potrebe, a to je cilj ove naknade. A s druge strane da je potrebno definirati kriterije koje po kojima bi se određivala osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade. To je bila i naša preporuka u izvješću Hrvatskom saboru za 2024. godinu. Pritom, ovaj problem je prepoznao i UN, pa je UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava tijekom ove godine dao preporuku, odnosno prošle godine, 25. dao preporuku Republici Hrvatskoj da osigura odgovarajuću razinu zajamčene minimalne naknade i da uspostavi učinkovit i transparentan način njihovog određivanja. Čuli smo malo prije da se radi o povećanju od 60% u proteklih 10 godina. U brojkama, da vam to ilustriram, to znači da je u zadnjih 10 godina osnovica za minimalnu naknadu sa 106 eura rasla na 170 eura. A kad govorimo o radno nesposobnim osobama ili starijim osobama, kao što je gospođa Žaja spomenula, to zapravo znači da ta osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 221 euro. Kad to usporedite sa pragom rizika od siromaštva, koji je prema podacima Državnog zavoda za statistiku za osobe koje žive same 617 euro, vidimo da naknada od 221 euro za stariju osobu nije dovoljna niti za osnovne potrebe kao što su hrana i higijena, a niti za neke druge troškove koje mogu imati i zapravo im ne omogućava dostojanstven život, kaže zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.