Nova sezona Klimatskog izazova

Prvi ovosezonski "Klimatski izazov" Prvoga programa Hrvatskoga radija bio je posvećen jednoj od ključnih institucija kad je riječ o analizi podataka, prognoziranju i reagiranju u vezi s klimatskim promjenama - Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Stručni sugovornik emisije bila je ravnateljica Zavoda dr. sc. Branka Ivančan Picek, koja je najprije komentirala meteorološki izazovno proteklo ljeto, podsjetivši i na kišno proljeće i na kasne vrućine s prvim toplinskim valom u drugoj polovici lipnja te posebno izazovan srpanj: "Započelo je 12. srpnja i onim jutrom u Zagrebu kad je krenula nenajavljena grmljavinska oluja - jedan od neprognoziranih događaja ovog ljeta. Svi ostali su bili rano najavljeni, uključujući i veliku grmljavinsku oluju koja je protutnjala 19. srpnja, donijela izuzetno velike štete i ljudske žrtve. To je bila prognozirana oluja, najavljivali smo je nekoliko dana unaprijed, ali iznenadila nas je njezina žestina. Brzinom od više od 70 km/h širila se na istok, to je nešto što se ne događa svakodnevno, tu žestinu nismo mogli prognozirati."

U emisiji je komentirana povijest i sadašnjost DHMZ-a, s posebnim naglaskom i na privremeni unajmljeni prostor za rad: "Potresom u ožujku 2020. godine zgrada na Griču značajno je oštećena i morali smo je napustiti. Već prije taj prostor na Griču nije zadovoljavao potrebe suvremene meteorološke i hidrološke službe i započeli smo raditi na projektu izgradnje nove zgrade. Preduvjete za to imamo, dobili smo od Republike Hrvatske zemljište u okviru sveučilišnog kampusa na Borongaju, izrađen je i projekt za novu zgradu, postoje neke male administrativne prepreke, očekujemo da će u novom programskom razdoblju europskih sredstava i ta zgrada postati jedan od ključnih strateških projekata za Republiku Hrvatsku."

Uz prostor i opremu ključni su i ljudi: "Mi smo državna služba, takva su nam i osobna primanja, mladi ljudi danas zbog egzistencijalnih problema traže bolje plaćene poslove koje s ovakvim školovanjem i temeljima koje dobivaju na PMF-u pronalaze bez problema. Financijsko stanje u ovoj službi nužno je značajno povećati da bismo zadovoljili potrebe za novim kadrovima."

Uspoređujući posao prognostičara s početka svoje karijere i današnje uvjete prognoziranja vremena, dr. Ivančan Picek istaknula je da se situacija značajno promijenila: "Radili smo s minimalnim prognostičkim materijalom, s malo prognostičkih podataka i podataka motrenja atmosfere. Da nas danas netko nekako vrati u tu situaciju, ne bih imala hrabrosti raditi taj posao koji smo imali tada. Točnost prognoze se značajno povećala, značajno su se povećale mjerne tehnike, mogućnosti numeričkog modeliranja kao temelja izrade prognoze. Nekad smo radili s modelima koji su imali razlučivost pedesetak kilometara za idućih 24 ili maksimalno 72 sata. Danas radimo s modelima koji idu ispod dva kilometra horizontalne rezolucije deset dana unaprijed i ono što je nekoć bila točnost prognoze za možda 24 sata danas se, bez obzira na sve nepouzdanosti u prognozi, točnost prognostičkog intervala povećala barem za pet dana."

U emisiji je komentirana i brojnost različitih podataka o kojima DHMZ skrbi (podaci o vremenu, hidrološki podaci, UV indeks, kvaliteta zraka...), bilo je riječi i o znanstvenim aspektima obrane od tuče i o odgovornosti za uzbunjivanje javnosti, a spomenuta su i dva aktualna znanstvena (projekti ublažavanja suše, toplinskih valova i požara te modela bolje kvalitete zraka u gradovima) i tri strukturna projekta (modernizacija mreže radarskih i prizemnih meteoroloških postaja i postavljanje oceanografskih plutača, projekt postaja za mjerenje kvalitete zraka te razvoj negrađevinskih mjera za zaštitu od poplava.

Emisija je zaključena rubrikom Srodni program u kojoj su slušatelji koje zanima problematika klimatskih promjena kratkim insertom u kojem je govorila dr. sc. Ines Sviličić Petrić sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković pozvani i na slušanje emisije Slušaj kako zemlja diše u petak, 6. rujna (HR1 od 13.10) s temom potencijala mikrobioma u klimatskoj prilagodbi poljoprivrede.