Sve Putinove želje izborima su ispunjene

Vladimir Putin, očekivani i premoćni pobjednik ruskih predsjedničkih pravih suparnika na izborima nije imao, jer su protjerani, zatvoreni ili im je ograničeno djelovanje. Ipak, na poziv suradnika nedavno preminulog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, tisuće Rusa na biračkim su mjestima prošlu nedjelju simbolično prosvjedovali. 

Sve su Putinove želje ispunjene: izborna igra donijela mu je nevjerojatnih 88 posto glasova podrške s najvećim odazivom u povijesti ruskih izbora, većim od 74 posto. Ostala trojica kandidata beznačajnih Nikolaj Haritonov, Vladislav Davankov i Leonid Slucki za svoj su simbolički nastup na izborima dobili između 3 i 4 i pol posto glasova. Odmah nakon objave privremenih rezultata Vladimir Putin poručio je kako velika izlaznost na izborima ima veze s dramatičnim događajima kroz koje zemlja prolazi i s činjenicom da građani razumiju da je potrebna borba za budućnost i siguran razvoj Ruske Federacije.

- Zbog toga je izlaznost velika. Ljudi su izašli na izbore kako bi stvorili uvjete da unutarnja politička konsolidacija krene prema naprijed. Ovo jedinstvo omogućit će nam učinkovito djelovanje u gospodarstvu, humanitarnom razvoju, ostvarivanju ciljeva projekata društvenog razvoja. Imamo velike razvojne planove. Ljudi su to osjetili i izašli da stvore uvjete za razvoj i jačanje svoje domovine - Rusije.

Ponovio i kako su rezultati izbora pokazali da je Moskva bila u pravu što se suprotstavila Zapadu i poslala svoje postrojbe u Ukrajinu, da će ratovati sve dok "se ne ispune svi zadaci" tzv. specijalne vojne operacije te upozorio Zapad da bi izravni sukob između Rusije i NATO-a "doveo svijet na korak do trećeg svjetskog rata.

Ruski mediji pišu o snazi ruskog sustava koji pokazuje stabilnost i povjerenje ljudi jer su se u "teškim trenucima okupili oko svog lidera" i navode da je na nekim područjima izlaznost bila oko 90 posto i da je Putin u tim mjestima dobio i više od 90 posto glasova.  

Rusi u inozemstvu poništavali listiće

Istodobno je objavljeno da je rekordan broj Rusa, njih oko 370 tisuća, glasovao u inozemstvu. Tamo su mnogi samo prekrižili glasački listić ili upisali ime nedavno preminulog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Na poziv njegove supruge Julije prošlu nedjelju u podne na biračkim mjestima u znak prosvjeda okupile su se tisuće nezadovoljnih. Tjednima prije smrti, Navaljni i njegovi saveznici pripremali su kampanju pametnog glasanja i pozivali birače da zaokruže bilo koje ime osim Putinova. Iako Putinovi protukandidati nisu neovisni i izborima samo daju privid legitimiteta, Navaljni je smatrao je da je glasanje za bilo koga drugog učinkovitije od bojkota. U nedjelju u podne pozvani su bili na biralištima, a nevladine udruge trde da je nakon incidenata privedeno stotinjak ljudi. 

Zapad kritizirao izbore

Sa zapada su stigle kritike predsjedničkih izbora u Rusiji. Europski šefovi diplomacija poručili su da je održavanjem izbora u dijelovima Ukrajine, Moldavije i Gruzije prekršeno međunarodno pravo. Da izbori nisu bili ni pošteni ni slobodni poručili su i Bruxelles i Washington. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Putina je nazvao "diktatorom pijanim od vlasti".

- Ovih dana ruski diktator simulira još jedne izbore. Svima je jasno da je taj glumac obolio od vlasti i čini sve ne bi li vječno vladao. Nema zla koje on nije počinio da bi nastavio učvršćivati svoju osobnu moć. Zahvaljujem svakoj zemlji i svakom vođi koji će to nazvati pravim imenom; sve što Rusija čini na ukrajinskom okupiranom teritoriju je zločin, rekao je Zelenski.

Osim kritika Putinu su stigle i čestitke, među prvima, ona od šefa srpskog entiteta u BiH, Milorada Dodika, potom od kineskog predsjednika Xi Jinpinga, predsjednika Venezuele Nicolása Madura, iranskog šefa države Ibrahima Raisija, bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka i srbijanskog predsjednika Aleksandara Vučića. Sedamdeset jednogodišnji Putin očekivano je počeo i svoj peti mandat koji završava 2030. kad će se opet moći kandidrati, jer je ukinuo ograničenje broja predsjedničkih mandata. Zemljom od 146 milijuna stanovnika podijeljenih u 11 vremenskih zona, Putin vlada od 2000. godine što znači da već sada ima najduži predsjednički staž od sovjetskog diktatora Josifa Staljina.