Plan prema kojem bi se u budućoj spalionici otpada u zagrebačkom KBC-u Rebro trebao obrađivati i otpad iz šest zagrebačkih bolnica, izazvao je lavinu reakcija. Građanska inicijativa Stop spalionici na Rebru najavljuje prosvjed, a protive se gradnji spalionice infektivnog medicinskog otpada pedesetak metara od prvih kuća. Pokrenuli su i peticiju koju je dosad potpisalo više tisuća građana. U tijeku je i javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš buduće spalionice koja traje do idućeg ponedjeljka.
U Dnevnom ritmu o tome su govorili predstavnica građanske inicijative Stop spalionici na Rebru Maris Špero, predsjednik skupštinskog odbora za zaštitu okoliša i predsjednik stranke Zelena alternativa Orah Zorislav Antun Petrović te Slaven Dobrovićem iz Domovinskog pokreta također članom skupštinskog odbora za zaštitu okoliša.
Zorislav Antun Petrović kao predsjednik odbora i koalicijski partner u Zagrebu, prve informacije o projektu dobio je kroz medije i javnost. Podržava li da se u krugu KBC-a Rebro stvarno izgradi takva spalionica. Nema nikakav poseban stav.
- Ako se KBC odlučio na takav potez bilo bi zaista neobično da pri tome nisu vodili računa o zdravlju ljudi koje i inače liječe. Zato sam ipak sklon vjerovati da su svjesni negativnih posljedica koje spalionica nosi po zdravlje ljudi. Što se tiče pitanja postoji li bolji i efikasniji način za zbrinjavanje infektivnog opasnog otpada, tek sada neke osnovne informacije prikupljam. U ovom trenutku meni je zaista teško reći postoji li bolje rješenje, ali ono što je sigurno taj infektivni otpad se na neki način mora zbrinuti i taj način mora biti efikasan.
Predstavnica Inicijative građana Maris Špero kaže kako se, što se tiče klinika inače u gradu Zagrebu, postavlja pitanje Studije izvodljivosti. Jer da je, kaže, ona napravljena, mi bismo znali kako je KBC došao do tog zaključka i je li to zaključak pojedinca, uprave ili struke.
- Tijekom cijele javne rasprave stalno naglašavaju financijski interes i ništa drugo. Njima je najvažnije uštedjeti novac, a ništa nisu poduzeli kako bi prema uputama WHO-a smanjili proizvodnju infektivnog otpada i poduzeli dodatne mjere da taj otpad ne bude u toj mjeri uopće prisutan u KBC-u Zagreb.
Dodaje kako Studija izvodljivosti u trenutku javnog izlaganja nije bila dostupan dokument, dapače krajem siječnja tvrdilo se da Studija izvodljivosti ne postoji, da bi prije dva dana saznali na Odboru za okoliš grada Zagreba da nekakva studija izvodljivosti postoji i mi se nadamo da će oni taj dokument dostaviti da vidimo o čemu se radi. Imamo Studiju utecaja na okoliš na nekih dvjestotinjak stranica koja bi trebala pratiti okvir zakona, a za koju smo sigurni da u ovom trenutku ne prati adekvatno okvir zakona.
Domovisnki pokret protiv je ovog projekta, a zašto objašnjava Slaven Dobrović koji je i član gradskog Odbora za okoliš.
- Ovdje u ovom projektu vidimo ozbiljne proceduralne propuste jer raspravljamo o jednom rješenju, a ne znamo na temelju čega je ono odabrano i izloženi smo obrani projekta a da nismo vidjeli na koji način je suprotstavljeno bolje rješenje. Dakle normalno je da se u ovakve zahvate ide na način da se prvo ustanove moguće opcije rješavanja, da se usporede emisije u okoliš i investicijski, i onda se donosi odluka. Taj proces nije transparentan, navodno postoji ili ne postoji Studija izvodljivosti, ali mislimo da javnost itekako treba upoznati sa tim procesom da vidimo o čemu se ovdje radi.
Postupak izgaranja, spaljivanja infektivnog otpada, kaže Dobrović, ne može biti superioran jer postoje sterilizacijske metode iza kojih slijede mehaničke obrade koje taj prethodno infektivni otpad može pretvoriti u nekoliko kategorija, koje se mogu dalje koristiti u kružnom gospodarenju otpadom.
- Mi smo kao članica Europske unije obvezni to činiti i ne razumijem na koji način je nositelj tog projekta došao u ovu fazu da se brani spaljivanje infektivnog otpada, a da nismo vidjeli po kojim parametrima su ocijenjeni drugi.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
