HABIJAN: Novi Park prirode u proljeće iduće godine

Hrvatska će uz osam Nacionalnih parkova - Krka, Mljet, Paklenica, Risnjak, Kornati, Brijuni, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, te 12 Parkova prirode - Telašćica, Dinara, Žumberak- Samoborsko gorje, Velebit, Lastovsko otočje, Učka, Vransko jezero, Lonjsko polje, Medvednica, Biokovo, Kopački rit, Papuk - postati bogatija za još jedan, trinaesti Park Prirode. Novi član toga vrijednog društva mogao bi postati dio Hrvatskog zagorja, područje Ivanšćice, Strahinjčice, Maceljske i Ravne gore.

Sjeverno od Medvednice do granice sa Slovenijom i Mađarskom nema ni jednog Parka prirode, a procedura se sada malo ubrzala, nakon inicijativa u Hrvatskom saboru krajem 2020. godine tijekom rasprave o proglašenju Parka prirode Dinara, rekao je u Dnevnom ritmu ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. Damir Habijan tada je kao zastupnik spomenuo tu temu koja ima svoju povijest još od 2009. godine kad se govorilo o regionalnom Parku. 

Tijekom siječnja s Krapinsko-zagorskom županijom i Varaždinskom županijom usklađen je načelni obuhvat budućeg parka površine više od 31 000 hektara. Održane su i konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina čiji je prostor obuhvaćen prijedlogom granice. Svrha je bila upoznati ih s kategorijom parka prirode i učincima koje će imati na stanovništvo toga kraja, ali i prikupiti njihova mišljenja. 

- Ako gledamo obuhvat, općina Bednja prilično je zastupljena u tom prostoru, jednako tako Novi Marof, Jesenje, mali dio Krapine, Radoboj, Novi Golubovec, nešto malo Lepoglave. Uglavnom oko četrnaest jedinica lokalne samouprave, istaknuo je ministar Habijan.

Proglašenjem nekog područje parkom prirode omogućuje se zaštita prirodnih vrijednosti i zaštita većih vrijednih prostora kakvo je Hrvatsko zagorje uz istodobno korištenje prirodnih dobara. Dodatna je to prilika za prepoznatljivost i promdidžbu područja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoj održivog turizma, rekreativnih sadržaja u prirodi, ukupan razvoj područja te veću i lakšu dostupnost EU fondova za financiranje projekata očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, napominje Habijan. Dobrim primjerima finciranja novcem EU fondova poboljšanja posjetiteljske infrastrukture mogu se izdvojiti Nebeska šetnica u Parku prirode Biokovo, Geoinfo centar Voćin - Park prirode Papuk, Cerovačke špilje u Parku prirode Velebit i mnogi drugi.

Proglašenje nekog područja parkom prirode može donijeti i mnogobrojne koristi i za stanovnike toga područja, ako se u obzir uzmu i radna mjesta koja se pri tome otvaraju, u prvome redu u očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi, očuvanje seoskih domaćinstava, ublažavanje trenda depopulacije. Načelnik općine Stubičke Toplice Josip Beljak, čija je općina u Parku prirode Medvednica, navodi kakve je koristi imao njegov kraj.

- Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je 80 posto površine općine Stubičke Toplice obuhvaćeno Parkom prirode. Uvjeti koje Park prirode propisuje sami su po sebi nešto „stroži" u usporedbi s uobičajenim, no upravo su oni jamstvo racionalnog korištenja prostora sa što manjim uništavanjem okoliša. Upravo takva planska aktivnost svih dionika u procesu pridonosi prirodnoj ravnoteži, održivom razvoju, očuvanju prirodnih bogatstava te bioraznolikosti. Očuvana priroda jedan je od najvažnijih razloga doseljavanja mladih u našu općinu te ujedno prilika za sve da iskoriste takve uvjete, bilo u smislu proizvodnje domaće hrane ili bavljenja turizmom. Suradnja s ustanovom Parka prirode Medvednica do sada je bila odlična i vjerujem da će tako biti i dalje.

Parkom prirode upravlja Javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade. Javna ustanova i novog Parka bit će posrednik u razvoju područja u smislu davanja potpore lokalnom stanovništvu u komunikaciji s institucijama nadležnim za poljoprivredu i druge grane gospodarstva. Također, bit će partner u osiguravanju certificiranja, promidžbe i plasmana lokalnih proizvoda, kao i obnove kulturno-povijesne baštine, istodobno radeći na promicanju područja parka kao odredišta za posjećivanje i održivi turizam, ističe ministar Habijan.

Osnivanje Javne ustanove donosi i nova radna mjesta. U početku će to biti mali broj zaposlenika, no s vremenom će taj broj rasti te postoji i mogućnost sezonskog zapošljavanja. Iskustva u drugim zaštićenim područjima Republike Hrvatske potvrdila su već u prvim godinama nakon uspostavljanja zaštite pojačan razvoj turizma i porast broja domaćih i stranih posjetitelja. Tako se očekuje da će i Hrvatsko zagorje imati koristi od učinaka koje će turizam donijeti, a utjecat će i na cjelokupno gospodarsko stanje područja.