Gostovanje Stefana Parkmana sa Zborom HRT-a u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija

Slavna tradicija zborskog pjevanja u skandinavskim zemljama, danas je nešto poput glazbenog branda, žiga kvalitete, jedinstvenog, mističnog zvuka, prožetog nordijskom vezom s prirodom, foklorom, sagama i sjevernjačkim legendama, koje se ogledaju u prepoznatljivom zvuku sjevernjačkih zborova i glazbe skandinavskih skladatelja.

Zbor HRT-a na svom novom koncertu koji slušamo u izravnom prijenosu koncerata Sfumato na Trećem programu Hrvatskoga radija donosi pregršt skladbi skladatelja sa europskog sjevera, a u potrazi za čistim i prozračnim skandinavskim vokalnim zvukom vodi ih istaknuti gost, jedan od najboljih zborskih dirigenata današnjice, Stefan Parkman.

 

Dirigent impresivne biografije, koja uključuje vođenje i profiliranje nekih od zborova koji su danas prepoznati kao vodeći u svijetu – Zbor Švedskog radija, Zbora WDR Radio Kölna, Zbor Danskog nacionalnog radija, Zbor Univerziteta u Uppsali itd. – Stefan Parkman - nositelj je prestižnih priznanja i dobitnik najvažnijih nagrada: potpresjednik je Kraljevske švedske akademije za glazbu, nositelj Vizeškog reda Dannebrog danske kraljice Margarete II., kao i Medalje Litteris et Artibus švedskog kralja Karla XVI.

Na koncertu sa Zborom HRT-a Parkman predstavlja neke od najistaknutijih skladatelja Švedske, Danske, Norveške i Finske, izbor koji donosi raspon od 19. do 21. stoljeća. 

Izbor programa presjek je kroz najbolje skladbe skandinavskih i nordijskih skladatelja, a ujedno radi se i o repertoarnim favoritima Stefana Parkmana. Nordijski zborski zvuk i repertoar za zbor popularni su i izvan Skandinavije, a Stefan Parkman jedan je od ambasadora tog zvuka u svijetu, pozvan u goste Zbora HRT-a da ga promovira i u Hrvatskoj: "Naravno, govori se o zborskom čudu Skandinavije. Postoji određena dobra tradicija, ali kada god čujem za to – radim puno u Njemačkoj i provodim puno vremena tamo, pa me ljudi pitaju o tome – odgovorim im da zaista postoji dobra tradicija u Skandinaviji, ali da također postoje i mnoge druge važne zborske tradicije, u Britaniji, u Europi, u istočnoeuropskim zemljama, itd. Sve te tradicije su različite ali podjednako važne. Sada sam ovdje u Zagrebu i ovo je moj prvi susret s ovim predivnim zborom. Zvuk nije u potpunosti ono na što sam navikao, a to je za mene vrlo važna i dobra lekcija i naučio sam to cijeniti. A također pozvan sam da dođem ovamo kako bih prenio zboru svoju tradiciju. To je neka vrsta radionice, radnog procesa, susrećem određeni zvuk, ponudim alternativu i tada radimo na tome da dobijemo laganiji i svjetliji ton za ove skladbe."

Prvi na vremenskoj crti je danski skladatelj Peter Erasmus Lange-Müller, koji nadahnuće pronalazi u stihovima pjesnika Thora Langa. Jedna od njihovih suradnji je pjesma Madonna over Bølgerne (Bogorodica nad valima), himna Bogorodici, zaštitnici pomoraca. Prijelaz 19. u 20. stoljeće u švedskoj je glazbi obilježio Wilhelm Stenhammar, pijanist i skladatelj, koji ostavlja mali ali značajan opus za zbor, prožete pastoralnom, idiličnom notom, koja je posebno prisutna u skladbi Vårnatt (Proljetna noć). Hugo Alfven najznačajniji je zborski dirigent u Švedskoj u prvoj polovici 20. stoljeća, vodeći niz švedskih zborova i nastupajući s njima na turnejama po Europi. Obradio je niz narodnih pjesama od kojih su neke uvrštene u ovaj program: Tjuv och tjuv, det ska du heta (Lopužo, lopužom se zoveš) i Och jungfrun hon går i ringen (A djeva u kolu ide) i Uti vår hage (Na livadi našoj). Knut Nystedt jedan je od vodećih norveških skladatelja 20. stoljeća. Njegova izloženost duhovnoj glazbi u djetinjstvu, utjecala je na njegov skladateljski razvoj i obiman opus na području duhovne glazbe. U skladbi O Crux uspijeva iz modernističke harmonijske perspektive sagledati i interpretirati drevne stihove Venancija Fortunata. Na stvaralaštvo švedskog orguljaša i pedagoga, Sven-Erica Johansona bitno je utjecalo gregorijanskog nasljeđe i Palestrinina polifonija, kojima se nadahnjuje u svojim djelima, spajajući ih s vokalnim tehnikama 20. stoljeća. To do izražaja dolazi i u ciklusu Fancies I na stihove W. Shakespearea. Shakespeareovo nadahnuće u skladbi Shall I Compare Thee to a Summer's Day pronalazi i Nils Lindberg, švedski skladatelj i pijanist, na čiji je stil presudno utjecala tradicionalna glazba. Jedan od švedskih skladatelja, s kojim je Stefan Parkman imao poseban umjetnički odnos, je Sven-David Sandström, čija je glazba oduševila švedsku suvremenu glazbenu scenu i čija djela Parkman izvodi na internacionalnim pozornicama. Na ovom programu su to ulomci Pjesme nad pjesmama, Four Songs of Love. Uz ova djela na programu su i djela mlađih skladatelja: finskog skladatelja Jaakkoa Mäntyjärvija, Canticum Calamitatis Maritimae, glazbeni spomen na žrtve pomorske havarije trajekta Estonija 1994., potom švedskog suvremenog skladatelja Carla Michaela Bergerheima, sa skladbom Wie Wogen (Kao val), na tekst Shakespeareovog 60. soneta, te laponskog skladatelja Jana Sandströma, čiji Biegga luohte (Poj gorskom vjetru) priziva ritualne zvuke tradicionalne glazbe Laponaca, joiku, na tekst koji je, preko laponskog drvosječe, čuvara sobova i vikara Johana Märaka, usmenom predajom došao do skladatelja.

U izvedbi skladbi Zboru HRT-a pridružuje se pijanist Filip Fak, a u posljednjoj laponskoj skladbi i udaraljkaš na šamanskom bubnju, Fran Krsto Šercar.

Izravni prijenos koncerta u cikusu Sfumato Zbora HRT-a pratite u utorak 6. veljače u 20 sati na Trećem programu Hrvatskoga radija