Klima i politika

U emisiji "Klimatskog izazova" naslovljenoj s "Klima i politika" stručni gost bio je prof. dr. sc. Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti i Instituta za europske i globalizacijske studije.

Politika je redoviti prateći problem svih dosadašnjih klimatskih konferencija. Prof. dr. sc. Anđelko Milardović pojasnio je odmah u uvodu emisije zašto je to tako:

"Taj se problem može interpretirati iz konfliktne linije znanost i politika. Politika po svojoj definiciji ima zadatak uređivanja odnosa unutar zajednice na mikro, makro i globalnoj razini. Vođena je prije svega interesom i idejom moći. S druge strane, znanost se suprotstavlja istinom. Istina i interes nisu u koaliciji. Oni se međusobno isključuju. Na primjeru klimatskih promjena vidimo temeljno razilaženje istine i interesa."

Geostrateški forum na temu klimatskih promjena

Prof. dr. sc. Milardović nedavno je bio jedan od organizatora Drugog geostrateškog foruma posvećenog klimatskim promjenama u globalnom društvu rizika. Istaknuo je kako su klimatske promjene u fenomenologiji jedan tip društva rizika. I to ne lokalnog rizika, nego globalnog. Na forumu su željeli reflektirati taj tip rizika kojim se već desetljećima susrećemo i pratimo njegovo povećanje. U fokusu foruma bile su klimatske migracije i klimatski migranti - kao potpuno novi tip migracije i migranata.

U prvom panelu foruma su klimatolozi skrenuli pozornost na klimatske promjene koje nastaju čovjekovim djelovanjem.

Na drugom panelu se govorilo o klimatskim promjenama koje utječu na klimatske migracije i o upravljanju migracijama, i generalnim i posebno klimatskim. Istaknuto je kako je teško detektirati tko su prisilni migranti zbog klimatskih promjena, a tko su migranti zbog političkih, ekonomskih i drugih razloga. No, ako se detaljnije analizira može se doći do procjene da bi do 2050. godine moglo biti više od milijardu prisilnih klimatskih migranata.

Na trećem panelu foruma bavili su se pitanjem sigurnosti pod utjecajem klimatskih migracija i klimatskih promjena jer bi zbog nestašice hrane moglo doći do konflikata, čak i ratova.

Političari i klimatske promjene

Prof. dr. sc. Milardović: "Političari razmišljaju po načelu 1 puta 4 kroz protok vremena. Igraju na kartu izbora. Fokusirani su na izbore i simpatije biračkog tijela i u tom kontekstu je njihovo promišljanje. Klimatske promjena nije tema koja donosi izborne bodove i stoga se primjenjuje prigodničarski. Premda se svijet razvaljuje i trebalo bi djelovati. No, kako su političari vođeni interesom i pragmatikom - ne žele doći u sukob s moćnijim strukturama od sebe - kapitalom i korporacijama. I zato nema promjene. To se pokazalo i na skupu u Egiptu. Svijet je ugrožen klimatskim promjenama, potrebno je djelovati hitno, ali su se u rezoluciji opet vratili na klasične izvore energije. Iako bi nam trebala energetska tranzicija."

Osim o političarima, prof. dr. sc. Milardović spomenuo je i problem znanosti koja to prestaje biti kada je funkciji interesa politike i kapitala, kao i problem ljudi koji su vođeni megalomanijom i trude se imati i više nego što im je potrebno.

"Ne smijemo završiti u lapidariju licemjerja."

Prof. dr. sc. Milardović: "Znanstveni put prema optimizmu je preporuka onima koji odlučuju da spoznaju da smo mi kao društvo u visokorizičnoj zoni življenja i trebali bi napraviti zaokret te prakticirati ono što govorimo, a ne završiti u lapidariju licemjerja. Klasični primjer je ovo iz Egipta - zalažu se za klimatske promjene, a igraju po starome."

"Najmoćniji generiraju ovo stanje. Oni bi trebali proizvesti promjene. Mala društva poput našeg tu ne mogu nešto učiniti... Pitanje je kako natjerati najmoćnije da se promjene?! Jedini način je izgradnja globalne svijesti i etike. Stoga bismo trebali permanentno skretati pozornost na nužnost promjene pa možda na dulji rok i dođe do promjene svijesti. To bi bilo moje optimistično tumačenje."

30 godina Nature 2000

U rubrici "Poziv s povodom" dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode govorio je o važnosti Nature 2000 - najveće ekološke mreže zaštićenih područja na svijetu, koja ove godine obilježava 30 godina postojanja. U nju je uključeno čak 36,8 % teritorija RH. Istaknuo je, između ostaloga, da rješenja temeljena na prirodi moramo koristiti prije svega u prilagodbi klimatskim promjenama. Primjerice, u gradskim sredinama bismo morali imati što veću zasjenjenost krošnjama drveća i što više zelenih površina...