Bankarski klimatski poslovi

Posljednjih godina u bankarska pravila igre i bankarske poslove uključen je novi element - klimatske promjene. Stoga je gošća ovotjednog "Klimatskog izazova" bila zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, dr. sc. Sandra Švaljek.

Utjecaj klimatskih promjena na banke

Dr. sc. Sandra Švaljek istaknula je, između ostaloga, kako su banke prepoznale djelovanje klimatskih promjena i devastacije okoliša na svoje poslovanje, posebice nakon Pariškog sporazuma 2015. godine. Donošenjem tog sporazuma banke su dobile veliku ulogu preusmjeravanja financijskih tokova u ostvarenje njegovih ciljeva - smanjivanje klimatskih promjena i globalne temperature.

Možda kasnije nego se moglo, ali ipak je prepoznato da su i banke pogođene klimatskim promjenama i rizicima koje one donose poslovanju i samih banaka i njihovih klijenata. Stoga se počela voditi briga o stabilnosti financijskih uvjeta u novim klimatskim okolnostima te se počelo intenzivnije promišljati kako banke mogu pridonijeti smanjivanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.

"Ozelenjivanje" bankarskog sustava

Među mnogobrojnim aktivnostima valja istaknuti osnivanje Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava 2017. godine. U njoj je trenutačno više od od 115 središnjih banaka, regulatora financijskih sustava i velikih bankarskih sustava, koji zajedničkim djelovanjem usklađuju instrumente za provedbu monetarnih politika, objavljuju udjele zelenih obveznica u strukturi imovina i drugo.

Rizici ulaganja zbog klimatskih promjena

Spoznaja postojanja klimatskih i okolišnih rizika dovela je do pripreme formula za procjenu rizičnosti ulaganja. Pritom se razlikuju fizički rizici - u koje su uključene sve moguće štete na imovini onih koji uzimaju kredite banaka i njihov mogući pad produktivnosti zbog klimatskih promjena, primjerice zbog učestalih toplinskih valova; te tranzicijski rizici - zbog pojave novih tehnologija i promjene ponašanja potrošača, primjerice prestanku kupovine ili pak veće kupovine određenih proizvoda i usluga.

Banke su zaključile da klimatska tranzicija znači i promjenu politika koje mogu dovesti i do promjena u financijskom poslovanju, primjerice do povećanja stopa poreza na ugljik i emisiju stakleničkih plinova ili neke nove obveze kod sve mnogobrojnih energetskih certifikata.

Krajem 2020. HNB je proveo prvo istraživanje prilagodljivosti banaka klimatskim promjenama. Pokazalo se da tada banke još nisu prepoznale problematiku klimatskih promjena, ali upravo potaknuti tim istraživanjem ubrzo su se dogodili impresivni pomaci. Njima je pomoglo i djelovanje Europske središnje banke (ESB), koja je vrlo aktivna i diktira tempo. ESB je proveo opsežan stres-test na najvećim europskim bankama. Rezultati se intenzivno analiziraju i komuniciraju kako bi se prepoznali klimatski rizici. Cilj je znati upravljati poslovanjem u novim okolnostima i prilagoditi ga, između ostaloga i u cilju smanjivanja ugljičnog otiska, ne samo samih banaka, nego i njihovih klijenata. Pritom se poduzimaju nove aktivnosti, posebice oko prikupljanja dodatnih podataka koji bi trebali pomoći kvalitetnijim procjenama. Njihov krajnji cilj nije maltretiranje klijenata i banaka, nego uredna i postupna prilagodba gospodarstva na klimatske promjene i jačanje otpornosti gospodarstva na različite meteorološke ekstreme.

Klimatske promjene su rizici, ali i prilike

Poznata uzrečica "klimatske promjene su rizici, ali i prilike" primjenjiva je i u bankarskom sustavu. Nedavni primjer gotovo pa zaustavljanja gospodarstva zbog COVID-a ukazao je na velike opasnosti i negativne posljedice takvog stanja. Valja se pripremiti da se nešto slično ne dogodi i zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Pritom se mora raspolagati s mnogo više podataka nego do sada, a podaci trebaju biti usklađeni na jedinstven način, a ne da svaka banka traži od klijenata zahtijeva drukčije podatke. Ulazak Republike Hrvatske u eurozonu omogućio je HNB-u sudjelovanje u Forumu za klimatske promjene u kojem se koordiniraju aktivnosti u različitim područjima povezanim s klimatskim promjenama, između ostaloga i kod usklađivanja potrebe za podacima. U tome je pomogla i Bečka inicijativa, unutar koje postoji radna grupa za klimatske promjene sa zadacima unaprjeđivanja podataka na temelju kojih se procjenjuju klimatski rizici, pripremaju inicijative za prilagodbu regulative klimatskih promjenama i drugo. Ukratko, održivo financiranje je sve češća tema i u bankarskom sustavu, zaključila je dr. sc. Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.

Završna rubrika današnje epizode Klimatskog izazova bila je pak Arhivirana klima: u isječku iz emisije Geografske teme – klimatske karakteristike i vrijeme tadašnjeg Prvog programa Radio Zagreba, urednice Nade Hrkač, premijerno emitirane prije 40 godina (1. ožujka 1982.) o razlici termina klima i vrijeme razgovarali su Boris Menardi, dipl. geograf te prof. dr. sc. Tomislav Šegota i i mr. sc. Milan Sijerković, koji je i tom prilikom temu začinio pučkim izrekama: pučka predaja izreke stvara zaključivanjem o dugoročnom ponašanju vremena, dakle upravo iz podataka o klimatskim uvjetima nekog kraja. S obzirom na postojeće klimatske promjene, ne treba čuditi ako uskoro uslijedi i narodna revizija i izmjena izreka i poslovica.