Izvještaj iz Egipta

U jubilarnoj 10. emisiji "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija glavna tema bili su dojmovi i dosadašnji zaključci s Klimatske konferencije u Egiptu. Konferencija koja se dugo vremena najavljivala i s koje se nedavno vratio novi hrvatski predstavnik u IPCC-u - stručnom Međuvladinom panelu za klimatske promjene - dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik Glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda - i ovotjedni gost "Klimatskog izazova".

Prijepori COP27

Dr. sc. Ivan Güttler istaknuo je kako je situacija na 27. COP-u dosta kaotična, o mnogim se temama raspravlja i pokušava naći zajedničko, svima prihvatljivo rješenje. Znalo se da će se ponajviše raspravljati oko nadoknada šteta zbog klimatskih promjena, ali se dosta govori i o tome jesmo li i dalje na "putu" do najviše 1,5 °C ili se već povisio taj temperaturni prag globalnog zagrijavanja u odnosu na predinustrijsko razdoblje, nakon kojeg više, prema nekima, nema povratka.

Procjenjuje da je trenutačno globalna temperatura viša za 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje te da imamo još desetak godina za prilagodbu. No, ako se taj prag "prebaci", mnogi računaju da bi se s kasnijim agresivnijim mjerama smanjivanja emisija CO2 još moglo usporiti zagrijavanje. Inače, računa se da smo na kopnenom području već nadmašili 1,5 °C, posebice u zemljama oko Sredozemlja, gdje je zagrijavanje 20% brže u odnosu na ostatak svijeta.

I prije, a i na COP-u, događa se da stručnjaci govore jedno, a donositelji odluka drugo. U toj komunikaciji potrebno je jezgrovito sumirati znanstvena istraživanja kako bi donositelji odluka kvalitetno procijenili što im je važno, ne računajući samo probleme klimatskih promjena, nego i energetske, gospodarske i druge.

Ublažiti, prilagoditi, sanirati

Tema novca predstavlja veliki problem. Planirani svjetski fond pomoći zbog klimatskih promjena još nije uspostavljen. Cilj od 100 milijardi dolara godišnje nije postignut. Premda djeluje velik, procjenjuje se da je taj iznos čak i 10 puta manji od stvarnih potreba za ublažavanje, prilagodbu i saniranje šteta od klimatskih promjena. Pritom na te načine borbe s klimatskih promjenama svi ne gledaju jednako. Većina razvijenog svijeta teži što više sredstava osigurati za ublažavanje i prilagodbu, a manje za saniranje šteta, dok se oni već pogođeni posljedicama zalažu suprotno. Osim toga, i proizvodnja hrane u kontekstu klimatskih promjena postaje jedna od glavnih tema, o kojoj će se sve više govoriti.

Osim sažetog izvještaja s 27. COP-a, dr. sc. Güttler je govorio i o hrvatskoj "Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu". Smatra je kvalitetnom, ali joj nedostaje akcijski plan aktivnosti. Srećom, i bez njega se aktivnosti događaju, prilagodba se razvija, ali vjerojatno ne s intenzitetom kakav bi bio da plan postoji.

Moramo čuvati šume!

Dr. sc. Güttler komentirao je i najnovije Izvješće o tokovima ugljika, prema kojem se procjenjuje da svijet emitira oko 40 milijardi tona CO2, pri čemu Hrvatska oko 20 milijuna tona CO2, što nije mnogo, ali može biti i manje. Olakotna nam je okolnost što hrvatske šume imaju kapacitet apsorpcije - prirodnog ublažavanja emisija - oko 5 milijuna tona CO2. Stoga moramo čuvati šume i dodatno pošumljavati!

Procjenjuje se da pošumljavanjem možemo riješiti oko 10 % problema klimatskih promjena, pod uvjetom da ugljen, plin i nafta ostanu gdje su sada - u zemlji, zaključio je dr. sc. Ivan Güttler, koji je u emisiji podsjetio i na aktualne aktivnosti DHMZ-a, ne samo javnosti najvidljivije - vremensku prognozu i upozorenja na opasne meteorološke pojave - nego i na velike projekte koji su privode kraju, te na važne znanstveno-istraživačke aktivnosti, koje uključuju i istraživanje klimatskih promjena.

Umjetno stablo koje upija CO2

U "Pozivu s povodom", povremenoj rubrici "Klimatskog izazova", gostovao je Igor Mladinović iz agencije HEARTH, koja je na na zagrebačkom Gradecu postavila specifičnu umjetničku instalaciju - "lijepo i pametno" umjetno, naslikano drvo, koje upija CO2 i sve nas podsjeća na važnost drveća u borbi protiv klimatskih promjena.