Hrvatski radio

Prvi program

Agrometeorologija i vinogradarstvo

09.11.2022.

12:23

Autor: János Römer i Zoran Vakula

Vinogradarstvo i klimatske promjene

Vinogradarstvo i klimatske promjene

Foto: Bernard Tkalčec / HRT

Ovotjedna epizoda radijske emisije "Klimatski izazov" bila je posvećena agrometeorologiji s detaljnijim pogledom na vinogradarstvo iz meteorološke i klimatske perspektive (uostalom - u petak je Martinje!). O temi je govorila izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, koja na Geofizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a predaje, između ostalog, i kolegij Agrometeorologija.

Klimatski izazov

Klimatski izazov

Foto: HRT / HRT

Agrometeorologija i klimatske promjene

O povezanosti agronomije, vina i klimatskih promjena s agronomske perspektive već se govorilo u Klimatskom izazovu s dekanom Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivicom Kisićem, a u ovotjednoj emisiji tema je obrađena s fizikalne perspektive, koja se proučava u agrometeorologiji - grani meteorologiji koja je posvećana utjecaju vremena i klime na agronomiju - poljoprivredu. Agrometeorologija je vjerojatno najprepoznatljivija po agrometeorološkoj prognozi, koju redovito pripremaju i objavljuju stručnjaci DHMZ-a, između ostaloga i u HRT-ovim "Plodovima zemlje", dok su javnosti uglavnom slabo znana mnogobrojna interdisciplinarna istraživanja i projekti.

Izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak naglasila je da je kod agromeorološke prognoze, osim uobičajenih elemenata vremena koji se mogu čuti i u "klasičnoj" vremenskoj prognozi, od iznimne važnosti i količina vlažnosti u tlu, količina oborine i dozračena energija. U agronomiji je izazov bilo kakvo odstupanje od klimatološke normale, a upravo su ta odstupanja posljednjih godina i desetljeća velika. Srećom, živimo u prilično povoljnom geografskom položaju - imamo uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. No, nalazimo se i u klimatski rizičnijem području, što se očituje u poljoprivredi jer biljke ne mogu migrirati. Među prvima reagiraju na klimatske promjene. Osim povremenog ekstremnog vremena, višegodišnji problem predstavlja suša u toplom - vegetacijskom - dijelu godine, i to ponajviše u južnim i istočnim hrvatskim krajevima

Tuča i mraz

Tuča i mraz mogu značajno djelovati na urod. Tuča je izrazito lokalni fenomen i njezino pojavljivanje se jako razlikuje od područja do područja i od godine do godine. U ljetnom dijelu dominira u kontinentalnim krajevima, a u zimskom u primorju.

Mraz je posebno problematičan jer je uočeno se da zbog klimatskih promjena biljke ranije nego prije kreću u vegatativni razvoj. Primjerice, neke biljke nekad su se "budile" 15. travnja, a posljednjih godina već 1. travnja. Stoga mraz na njih ostavlja veće posljedice. Metode prevencije su različite, i većinom nisu jeftine. Osim "starinskih" načina zagrijavanjem ili pokrivanjem, mnogi se koriste i vjetroturbinama, koje miješaju zrak i smanjuju pojavu mraza. Na žalost, potpuno učinkovite metode nema pa je jedno od rješenja biranje poljoprivrednih kultura ili sorti koje su manje osjetljive na mraz.

Vinogradarstvo i klimatske promjene

Utjecaj klimatskih promjena na vinogradarstvo istražuje se, između ostaloga, i u projektima u koje su uključeni stručnjaci Geofizičkog odsjeka PMF-a  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Cilj je doći do preporuka kako bi se proizvođači i zakonodavstvo što lakše prilagodili. Uočeni su ranija vegetacija, ranija berba i kraći vegetativni ciklus. Berba daje urod koji ima puno više šećera nego prije te manje kiselina, što dovodi do većeg postotka alkohola. Primjerice, graševina, koja je česta u unutrašnjosti Hrvatske, i koja je prije imala alkohola 10 - 11 % , sada ima 13 - 14 %.

Zbog propisanih dopuštenih količina u pojedinim hrvatskim vinogradarskim zonama to predstavlja dodatni problem. Prilagođavanje tim propisima predstavlja povećanje troškova proizvodnje.

Stoga se može zaključiti kako će se zbog klimatskih promjena morati mijenjati vinogradarske zone!
Uostalom, to će biti jedan od rezultata projekta CroViZone.

Osim toga, vjerojatno će se morati mijenjati sorte ili barem klonovi sorti, koji će biti manje osjetljivi. Također će se mijenjati položaj vinograda - povoljne za uzgoj neće biti samo južne i zapadne strane, nego i istočne i sjeverne. Vinogradi se već sada mogu saditi na većim nadmorskim visinama nego prije. Vjerojatno će između redova trebati saditi travu, koja će smanjiti temperaturu tla.

Klimatske promjene izazov, ali i prilike

"U vinogradarstvu u Hrvatskoj mogli bismo imati i pozitivne i negativne promjene zbog klimatskih promjena. Neka područja bi mogle dobiti priliku da počnu uzgajati novu poljoprivrednu kulturu. Ja ne gledam na klimatske promjene s pozitivne i negativne strane, nego istražujem promjene. Na njih se moramo prilagoditi. Gubimo ako smo spori i ne prilagođavamo se na vrijeme.", istaknula je izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a.

U novoj završnoj rubrici "Srodni program“, u kojoj se skreće pozornost i na druge programske sadržaje koji se direktno ili indirektno odnose na temu klimatskih promjena, najavljena je epizoda emisije "Divni novi svijet" s novim znanstvenim zaključcima o šumskom apsorbiranju ugljika (epizoda "Čuvajmo šume jer šume čuvaju nas", HR1, 9. studenoga u 12.30). 

Agrometeorologija i vinogradarstvo

Emitirano 09.11.2022. 09:05

O agrometeorologiji i fizikalnoj perspektivi vinogradarskih problema izazvanih klimatskim promjenama u glavnom dijelu emisije govori dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, izvanredna profesorica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Vezani sadržaj

Emisija

Klimatski izazov

Oscilacije temperature i vodostaja, sve češći vremenski ekstremi: klimatski izazov više se ne može ignorirati! Kako ćemo na njega odgovoriti i jesmo li još u regularnom vremenu ili već u sudačkoj nadoknadi? U novoj emisiji jesenske sheme Prvog programa Hrvatskoga radija proučavamo sve uzroke i posljedice klimatskih promjena: Koliko smo ih sami izazvali, koliko smo im tek svjedoci, koliko na njih možemo utjecati? Kako na klimatski izazov gledaju prirodoslovne, a kako društvene znanosti? U svakoj epizodi nudimo kratke informativne klimatske akcente, glavnu temu koju nam detaljno tumači stručni gost i završnu rubriku s još jednim aktualnim tematskim osvrtom!

Poslušajte u Slušaonici