Ograničenje cijena

Novih trideset proizvoda na popisu su ograničenih cijena za građane, što čini ukupan broj od 100 proizvoda. Novom odlukom obuhvaćeno je 30 proizvoda i kategorija proizvoda više nego dosad, za koji su trgovci dužni ograničiti cijenu u svojom asortimanu. 

Donošenjem ove odluke, trgovci su i dalje dužni uz maloprodajnu cijenu jasno istaknuti vizualnu identifikacijsku oznaku te na ulazu ili drugom vidljivom mjestu postaviti plakat s tom oznakom i popisom kategorija proizvoda s najvišim maloprodajnim cijenama kako bi potrošači bili pravovremeno informirani. 

Ekonomski stručnjak Damir Novotny ponavlja kako je veliki protivnik takvih izravnih intervencija Vlade u cijene i tržišne odnose.

- Cijena se formira i na tržištu, dakle kao odnos ponude i potražnje. Ako Vlada djeluje na način da ograničava cijene dobavljačima, odnosno opskrbljivačima tržišta, to znači da zapravo djeluje u korist štete, da tako kažemo, koje mogu imati potrošači. Sjećamo se sličnih intervencija osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su vlade ne znajući kako bi postupile u okvirima tadašnjeg socijalističko-samoupravnog sustava, pokušavale intervenirati u cijene, ali tržište je odradilo svoje. 

Tržište već 5000 godina uspostavlja ravnotežu između ponude i potražnje, uspostavlja tržišne cijene, a vlade mogu samo djelovati na to u regulatornom okviru, osobito u kontekstu tržišno-orijentiranih ekonomija.

- Kao što je Europska unija, a posebno kao što je Europska monetarna unija kao najtržišnija, da tako kažemo, regija na svijetu, nemoguće je djelovati na takav način anti-inflatorno, a posebno ne tako da to ide u korist najšireg kruga potrošača, to jednostavno nije moguće, kaže Novotny.

Postoji li učinkovitija strategija od administrativnog ograničavanja?

- Kada je ekonomija u ekspanziji, kao što je hrvatska ekonomija, Vlada bi trebala stvarati viškove koje bi onda mogla koristiti u trenutku kada ekonomija dođe u krizu, a teorija ekonomskog ciklusa nas upućuje na to da će se kriza sigurno dogoditi. Ekonomska znanost ne može odgovoriti kada će se dogoditi kriza, a dogodit će se. Tada bi Vlada trebala intervenirati, a ne onda kada ekonomiji dobro ide. A u pogledu socijalnih mjera, ta floskula da treba pomagati svima, to jednostavno nema nikakvog smisla. Dakle, treba identificirati stvarno one segmente društva kojima treba pomoć, socijalna pomoć i njima treba pomagati, a ne ograničiti cijene. Zapravo od takvih mjera nikada oni kojima treba pomoć najčešće nemaju koristi. Tako da bih ja rekao da Vlada mora prije svega djelovati na strani ponude, povećavati broj aktera, nastaviti preko Vladinih agencija borbu protiv kartelizacije, za tržišno natjecanje, nastaviti uvesti što je moguće više konkurenata na tržištu. Sjetimo se kakva je situacija bila na tržištu telekomunikacije kad je bio samo jedan operater i to državni. Cijene su bile značajno više nego što su danas kad imamo najmanje tri operatera. Dakle, konkurencija je dobro došla na tržištu i Vlada se treba usredotočiti na podizanje konkurencije, kao što je to ovih dana učinila austrijska vlada. Upravo je poticala povećavanje konkurencije kako bi utjecala na snižavanje cijena, odnosno na zaustavljanje rasta cijena, zaključuje Damir Novotny.