Prstom po globusu u Crkvi sv. Ivana Krstitelja

U trećoj nedjelji došašća, predstavljamo župnu crkvu sv. Ivana Krstitelja na Novoj Vesi. Crkva kakvu danas vidimo sagrađena je između 1782. i 1790. godine na mjestu nekadašnje gotičke crkve. Gradnja crkve pripisuje se Johannesu Eytheru iz Moravske, koji je u Zagrebu živio od 1775. godine do smrti 1822. Eyther je u Zagrebu imao trideset pomoćnika i naučnika, a 1795. njih čak četrdeset i tri, daleko više od ostalih zagrebačkih graditelja. 

Uz crkvu sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi vrijedna je spomena i kapela Majke Božje Žalosne, jedan od simbola sakralne arhitekture i kulturne baštine stare zagrebačke gradske jezgre. Autorica emisije Vesna Jurić-Rukavina vodi nas u prostor umjetnosti i u posebno vremijeme s istaknutom povjesničarkom umjetnosti dr. sc. Mirjana Repanić Braun.

Kako bi uopće došli do crkve Sv. Ivana Krstitelja i kapele Majke Božje Žalosne, treba se prisjetiti i povijesti Nove Vesi, jedne od najstarijih zagrebačkih ulica. Proteže se od Kaptola na jugu do Zvijezde na sjeveru. Prvi povijesni trag Nove Vesi nalazi se u dokumentima iz 1334. godine. Stanovnici Nove Vesi su poznati Purgari Novoveški i imali su približno ista građanska prava poput svojih susjeda na Griču. Mogli su, na primjer, izabrati svoga magistrata, pod uvjetom da su prethodno platili porez Kaptolu. Purgari su u svojim skromnim kućama duž ulice imali vlastite obrtničke radionice. Ondje su živjeli i prebendari, a žive i danas. Nekoć su stanovali u drvenim kućicama, ali su one tijekom 18. i 19. stoljeća zamijenjene kućama građenim od cigle. Većina tih prebendarskih kurija sačuvala je izgled do danas.

No, povijesti radi i istine, moramo spomenuti i templare koji su u Zagreb došli u drugoj polovici 12. stoljeća. Sjedište im je bilo baš u Novoj Vesi, gdje je za njih zagrebački biskup Prodan dao sagraditi samostan i crkvu sv. Zaharije.

Prije nego što zakoračimo u Novu Ves, zastane radoznali prolaznik kod crkve sv. Dizmuša, tj. prebendarske crkve sv. Dizme. Sve se mjeri od točke A do B pa je netko izmjerio da se nalazi četiristo koraka sjeverno od katedrale. Crkva je podignuta 1706., a puno godina kasnije je dobila toranj. Temeljito je obnovljena početkom ovog stoljeća.

Potpisi brojnih umjetnika

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja uz crkvu Sv. Katarine gotovo je najljepša barokna crkva Zagreba. U crkvi se ističu barokni oltari sv. Ivana Krstitelja, sv. Franje Asiškog i sv. Jeronima izrađeni su od raznobojnog mramora. Tri oltara dopremljena su u crkvu 1884. godine iz Zagrebačke katedrale, nakon razornog potresa 1880. Glavni oltar, s kipovima sv. Martina i sv. Lovre i slikom Kristova Krštenja iz kasnog 19. stoljeća, nekadašnji je oltar sv. Emerika iz 1756. godine, a pripisuje se Francescu Rottmanu, nasljedniku Francesca Robbe. Oltari sv. Franje i sv. Jeronima smješteni su lijevo i desno uz trijumfalni luk. Izradio ih je riječki kipar talijanskog podrijetla Sebastijan Petruzzi za Zagrebačku katedralu između 1780. i 1783. godine kako bi zamijenili drvene oltare s kraja 17. stoljeća u podnožju pjevališta. Oba oltara u sredini imaju visoke reljefe s prikazima titulara, kojima su sa strana pridruženi kipovi svetaca. Na oltaru sv. Jeronima to su evanđelisti Ivan i Matej, a na oltaru sv. Franje sv. Benedikt i sv. Antun Padovanski.

Uočljiva značajka župne crkve sv. Ivana Krstitelja su stilski neujednačeni zidni oslici. Svod i zidove svetišta, uključujući iluzionistički oltar s likovima sv. Mateja i sv. Augustina, koji uvjerljivo upotpunjuje mramorni oltar u apsidi naglašavajući dojam njegove monumentalnosti, oslikao je 1792. godine Antun Archer. Podaci iz matičnih knjiga i sačuvani popis Archerove pokretne i nepokretne imovine, sastavljen 25. veljače 1808. godine nakon njegove smrti, otkrili su nekoliko osnovnih podataka o tom slikaru nastanjenom u Zagrebu, gdje je četiri godine prije smrti kupio kuću na Opatovini.

Oslik na svodu crkvenog broda iz 1893. godine djelo je Marka Antoninija, rođenog Talijana koji je slikarstvo učio na Akademiji u Rimu, a 80-ih godina se nastanio u Zagrebu, gdje je na Novoj Vesi imao atelijer. Autor slike, Iohannes Mertz iz Budima, 1798. godine naslikao je i oltarnu palu s prikazom pobjede Mihaela Arkanđela nad Sotonom. Kao predložak mu je poslužila grafika nastala prema istoimenoj slici Guida Renija iz 1635. godine u crkvi Santa Maria della Concezione u Rimu.

Ciklus emisija "Prstom po globusu" o najstarijim župama Zagreba, nastao je u vremenu do Božića 2023.godine.

Emisiju Prstom po globusu možete poslušati na Trećem programu Hrvatskog radija 14. prosinca 2025 u 9:30.