Prstom po globusu ispred Crkve sv. Marije na Dolcu

Jedino što je ostalo od daleke prošlosti na Dolcu je crkva sv. Marije, jer Dolac kakav danas poznajemo u arhitekturi i urbanističkom smislu nastao je tridesetih godina prošlog stoljeća prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla. Prije intervencija Dolac je bio splet uličica, starih kućica, negdašnjeg samostana cistercita i obrambenih zidina Kaptola čija je povijest sezala daleko u srednji vijek.

Ljubitelji negdašnjeg izgleda bili su ogorčeni rušenjem starog Dolca, među njima Dragutin Domjanić koji je u svojim stihovima to posebno naglasio, a istaknuti povjesničar Đuro Szabo napisao je kako ni Tatarima nije uspio taj čin vandalizma nad kulturom i prošlošću. U crkvu možete doći s najvećeg "gradskog trbuha" kroz prolaze izdignutih zgrada ili s Tkalčićeve. Ono što ćemo vidjeti, kao prepoznatljivi simbol te crkve, iz mnogih dijelova grada je barokni zvonik. U svom hodu Vesna Jurić-Rukavina u crkvu sv. Marije na Dolcu, s mons. Nedjeljkom Pintarićem neće ući, jer je crkva u obnovi nakon oštećenja u potresima 2020. A kad jednog dana otvori svoja vrata nakon obnove - uđite, zadivit će vas sva ljepota baroka pod svodovima i intima prošlih vremena.

Prema nekim izvornicima, crkva Pohoda Blažene Djevice Marije nalazi se na jugozapadnom rubu Kaptola sigurno od 13. stoljeća. Ne zna se kada je točno podignuta. Prema nekim mišljenjima crkva je na tom mjestu postojala i prije osnutka Zagrebačke biskupije. Međutim, najstariji poznati sačuvani zapis u kojem se spominje potječe iz 1272. godine. Izgrađena je vjerojatno poslije provale Tatara 1242. Naime, kako su uništili katedralu, bilo je potrebno osigurati bogoslužni prostor dok se ona ne obnovi. Pošto je biskupska kapelica bila premala, moguće je da je upravo tada radi toga izgrađena nova crkva.

Pouzdani podatci o njoj vezani su uz Red cistercita. U Hrvatsku ih je 1205. godine pozvao kralj Andrija II. i sagradio im opatiju u Topuskom s prvom gotičkom crkvom istočno od Francuske. Među sljedećim opatijama koje su osnivali u Hrvatskoj je i ona na Kaptolu. Ondje su došli s danas nepostojećeg otoka na Savi kod Stenjevca, oko 1315. kada je zagrebački biskup bio bl. Augustin Kažotić. Cisterciti, redovnici bili su vrlo ugledni i učeni. Omogućavali su puku naobrazbu i skrbili o njihovom životu. Imali su i kupalište uz potok koji tekao tu po Dolcu – Crikvenik, mlinove i vrtove – radi orijentacije, prostoru jednog dijela današnje Tkalčićeve. Kad su cisterciti su nestali iz Zagreba, koncem 15.st.. crkva sv. Marije postaje župnom 1511.godine. Poznato je i ime prvog župnika. Bio je to svećenik Dmitar kojega je imenovao ostrogonski nadbiskup Toma Bakač.

Potpisi majstora

Crkva je od 1740. temeljito pregrađena i barokizirana. Proširenjem je dobila tri nadsvođena broda i izduženo svetište s kupolom i svjetlarnikom. Pjevalište stoji na četiri osmerokutna stupa. Između srednja dva je nadsvođeni ulazni prostor. Zbog sačuvane barokne opreme posjeduje izrazitu arheološku, kulturno-povijesnu, graditeljsku i arhitektonsku i urbanističku kvalitetu.

Mramorni glavni oltar s kipovima sv. Petra i Pavla i anđelima postavljen je 1768., a freska iza njega pripisuje se Slovencima Franji Jelovšeku i njegovom sinu Krištofu Andreju, što neki povjesničari umjetnosti opovrgavaju. Na propovjedaonici radovi su ljubljanskog kipara i graditelja Francesca Rottmana, kojemu je Franjo Jelovšek bio vjenčani svjedok, a Francesco Robba učitelj. Oltari i propovjedaonica najvrjednija su umjetnička djela u crkvi. Da bi se građevina prilagodila suvremenim estetskim zahtjevima, 1886. obnova je povjerena arhitektu Hermanu Bolléu. Nanovo je uredio zapadno pročelje, a u zabat je dodao nišu s kamenim kipom Djevice Marije s Djetetom Isusom u naručju. Marijan Ludovik Mücke pl. Jacabffy-Božić naslikao je novu sliku Pohoda Djevice Marije Elizabeti u svetištu. Iznad istočnog ulaza je 1908. postavljena niša s kipom Majke Božje koja stoji na polukugli i desnom nogom gazi zmaja koji je zjalom zahvatio crvenu jabuku. Oko nje naslikana je fresko-slika poklonstva kraljeva Stjepana i Emerika: sv. Stjepan joj pruža krunu i žezlo, a sv. Mirko široku sjekiru. Iste godine na sve prozore su postavljeni vitraži, a stare oltarne slike, osim Poklonstva triju kraljeva, zamijenjene su onima Dragana Bedenka, koje su pak 1925. ustupile mjesto slikama Hermana Ruisza. Dvije Cebejeve slike čuvaju se u Muzeju za umjetnost i obrt. Unutrašnjost je ponovno oslikana 1923. U svetištu su postavljene nove slike Ivana Tišova.

Na desnoj strani svetišta na grobu biskupa Langa stoji bakreni anđeo Hansa Bernarda, dar obitelji Arko. Župnik Katedralne župe, prije nego je postao zagrebački pomoćni biskup, bio je sluga Božji Josip Lang. Poznat po svojoj ljubavi za siromahe, ističe mons. Nedjeljko Pintarić. Priča o tome kako je Lang izuo svoje cipele te ih dao siromahu, a svoj hod nastavio u čarapama samo je jedna od mnogih, a njegov put će posebno u novije vrijeme nastaviti pater Cvek.

Ciklus emisija Vesne Jurić.Rukavina "Prstom po globusu - 4 nedjelje došašća,4 najstarije župne crkve Zagreba",nastao je u vremenu do Božića 2023.godine.

Emisiju Prstom po globusu možete poslušati na Trećem programu Hrvatskog radija 21. prosinca 2025 u 9:30.

#Emisije