Demonsko i natprirodno u operi

U mjesecu kada se bliži neobičan poganski blagdan noći vještica, prilika je pozabaviti se temama i likovima vrlo popularnima u operi, koji su znali nadahnuti neke od najoriginalnijih opernih ulomaka... 

Opera je puna sablasnog, zlokobnog i nadnaravnog. Ponekad su sablasni dijelovi više komični nego strašni – kao u operi Ivica i Marica Engelberta Humperdincka, kada dvoje djece na prevaru vješticu baci u pećnicu.

U rijetko izvođenoj, ali prekrasnoj komičnoj operi Đavo i Kata Antonína Dvořáka, Marbuel je Luciferov pomoćnik koji je poslan na Zemlju u misiju da otkrije zaslužuje li zla princeza biti poslana u pakao. Odlazi u kasnu noć, pleše i susreće brbljivu Katu od koje pokušava izmamiti informacije o opakoj princezi koja tjera ljude na robovski rad. Nitko ne želi plesati s Katom, pa Marbuel to čini i namami je u svoj prekrasni dvorac, za koji će se ispostaviti da je zapravo pakao. Kata je bijesna i zadaje Marbuelu prilično muka, te je se on na kraju jedva čeka riješiti. 

Ovaj negativac je komičan i slab, pakao je prikazan kao zabavno mjesto, a vragovi su samo hrpa starih momaka koji vole sjediti i piti pivo, igrati karte i pjevati! Ali sve se sretno završi. U trećem činu, Marbuel je poslan da odvede princezu u pakao, ali mu se Kata suprotstavlja i on užasnut bježi! Princeza se kaje i oslobađa narod, spašava se od pakla, a narod se raduje. Na slično zabavan način pakao je prikazan i u Orfeju u podzemlju Jacquesa Offenbacha, a nije naročito strašan niti vrag u operi Čerevički odnosno Cipelice Petra Iljiča Čajkovskog. 

Đavao, ponekad zvan Mefisto, istaknuti je lik u nekim operama. U Faustu Charlesa Gounoda, djelomično temeljenom na Goetheovoj monumentalnoj drami, galantni Mefisto je više zavodljiv nego zlokoban. Kada se prvi put susretne s Faustom kako bi ga naveo da mu proda svoju dušu, on sebe opisuje kao „un vrai gentilhomme" (pravi džentlmen).

Nasuprot tome, Mefisto u talijanskoj operi Mefistofele Arriga Boita, pisca libreta za posljednje dvije Verdijeve opere Otello i Falstaff, mnogo je elementarniji i grublje izrađen lik. On se ruga Bogu u uvodnoj sceni, koja odvija se na nebu i vodi Fausta na vještičji sabat.

Mefisto je u ovim operama bas, a Faust tenor, prikazan kao tipičan romantičan lik. No, u fascinantnoj i zagonetnoj operi Doktor Faust velikog talijanskog pijanista i skladatelja Ferruccia Busonija, koji je djelovao na prijelazu u 20. stoljeće, Faust je bariton, a zlikovac je sada tenor, koji se tijekom cijele opere neprestano prerušava u druge likove. Ovaj Mefisto je uistinu zlokoban, a usto podrugljiv i sarkastičan.

Na početku opere skladana je jeziva scena u kojoj Faust, koji nije samo filozof, znanstvenik i teolog, već se bavi i okultizmom, priziva Mefista. Misteriozni demoni prerušeni u studente daju mu knjigu crne magije iz Krakova. Busonijeva opera uronjena je u mistiku i magiju.

Pretpostljednja scena u Faustovom prokletstvu Hectora Berlioza, u kojoj Mefisto dovodi Fausta u pakao na konju kojeg progoni horda demona, a cijeli ga pakao dočekuje, doista je zastrašujuća.

U Verdijevoj ranoj operi Macbeth, temeljenoj na Shakespeareovoj drami, vještice zvuče više talijanski nego škotski, ali su izrazito zlokobne! 

Tu je još i opera Didona i Eneja velikog engleskog skladatelja Henryja Purcella s kraja 17. stoljeća, jednoj od najranijih opera koje se još uvijek izvode. U njoj, vještice bacaju kletvu na kraljicu Kartage Didonu zbog čega ju njezin voljeni Eneja napušta. On odlazi iz Kartage kako bi naselio Italiju, a ona se u očaju ubija.

Der Freischütz (Strijelac čarobnjak), slavna opera njemačkog skladatelja Carla Marije von Webera s početka 19. stoljeća bavi se strijelcem koji prodaje dušu vragu za sedam čarobnih metaka koji ne mogu promašiti metu - osim posljednjeg metka koji kontrolira zlikovac. Jezovita je scena u šumi u kojoj se kuju čarobni meci.

Tu je još niz opernih vještica – kao što su one na Venusbergu u Tannhäuseru Richarda Wagnera.

Jedna od najčudnijih i najstrašnijih opernih prikaza zlokobnog i nadnaravnog skladana je u operi Plameni anđeo Sergeja Prokofjeva. Opera se bavi tematikom čarobnjaštva, demonologije i opsjednutosti u Njemačkoj 16. stoljeća.

Neke od ovih ulomaka odabrali smo u emisijama u listopadu.