Salona: Najljepša poglavlja tek se pišu

Priča o Saloni otvorila je niz pitanja: od zaštite postojećeg lokaliteta i prezentacije novijih istraživanja do pitanja održivosti, ali i zašto Salona, najvažniji antički grad na tlu Hrvatske i jedno od ključnih središta ranog kršćanstva u Europi, još uvijek nije pod zaštitom UNESCO-a?

Danas je Salona dragocjeno arheološko nalazište i svjedok bogate povijesti ovih prostora. Zahvaljujući suvremenim metodama istraživanja u arheologiji, čini se da tek dolaze nove, možda i najzanimljivije priče o životu grada koji je živio gotovo 700 godina, a danas je svojom prošlošću utkan u Solin i Kliško polje.

Priča o Saloni nastala je za stolom koji je izradio don Frane Bulić od kapitela iza Tusculuma, kuće koju je izgradio u Saloni (Solin) kao središte arheoloških istraživanja, inspiriran klasičnim antičkim vilama. Tusculum je ujedno prva postaja za sve posjetitelje lokaliteta i područna zgrada Arheološkog muzeja, sagrađena 1898. godine u Solinu, pokraj ostataka starokršćanske bazilike na Manastirinama. U prizemlju je uređena spomen-soba don Frane Bulića s autentičnim namještajem, predmetima i fotografijama vezanima uz njegov rad. Na južnoj strani zgrade nalazi se vrt s uređenom šetnicom od kamenih stupova, ukrašenih stilski različitim kapitelima iz Salone. Nakon prvih dojmova sa sugovornicima, muzejskom savjetnicom Emom Višić-Ljubić, ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Antom Jurčevićem te konzervatoricom područnog ureda Ministarstva kulture i medija u Splitu Silvom Kukoč, pronalazimo prostor zaklonjen od vjetra. Zaklanja nas južna strana Tusculuma. Pogled se pritom otvara prema vrtu i šetnici, gdje kameni stupovi s raznolikim kapitelima svjedoče o bogatoj prošlosti Salone.

Antička Salona, mnogo je veća nego što se do sada znalo

Razvoj Salone započinje kao luka ilirskih Delmata, a pravi procvat doživljava nakon što je u 1. stoljeću prije Krista osvajaju Rimljani i pretvaraju u glavni grad provincije Dalmacije. Tijekom prvog stoljeća Salona se ubrzano širi i izrasta u veliki urbani centar. Grade se reprezentativne građevine poput foruma, hramova, kazališta, termi i impresivnog amfiteatra koji je mogao primiti oko 15 tisuća gledatelja. Grad dobiva izdužen oblik, zbog čega ga antički pisci nazivaju „duga Salona“. Posebno mjesto u povijesti Salone zauzima rano kršćanstvo. Ovdje se razvija značajan katedralni kompleks s dvjema bazilikama te velika groblja poput Manastirina i Marusinca. Ti lokaliteti svjedoče o snažnoj vjerskoj i kulturnoj ulozi grada u kasnoj antici. U 6. stoljeću, za vrijeme bizantske vlasti, dolazi do pregradnji i novih arhitektonskih rješenja, no već u 7. stoljeću Salona propada pod napadima Avara i Slavena. Na njezinim temeljima nastaje srednjovjekovni Solin, važno središte hrvatske države, gdje je, među ostalim, okrunjen kralj Dmitar Zvonimir.

Najnovija otkrića u Saloni djelo su umijeća i stručnosti hrvatskih konzervatora i arheologa. U Solinu godinama postoje zaštitna arheološka istraživanja koja, podsjeća, obavezno prethode građevinskim radovima, a financira ih investitor. Sustavna arheološka istraživanja Salone financiraju se iz državnog proračuna te iz EU fondova, a neka istraživanja sufinancira i Grad Solin. Istraživanja Salone će se nastaviti. Tako će se nastaviti proširivati uvidi u drevnu antičku prošlost sadašnjeg solinskog kraja. Nova otkrića su i poveznica povijesti između sadašnjeg Solina i nekadašnje Salone. 

Ako prvi put dolazite, najbolji dojam pruža ruta: Tusculum, Manastirine, Episkopalni centar, Porta Caesarea i amfiteatar. No, lokalitet je mnogo veći, pa vrijedi ostaviti dovoljno vremena za istraživanje. Velika površina lokaliteta, više od 80 tisuća četvornih metara, otvorena je posjetiteljima.  Posebno iskustvo pruža korištenje QR kodova postavljenih na ključnim točkama, poput Manastirina i amfiteatra. Posjetitelji tako mogu pristupiti digitalnim rekonstrukcijama i vizualizacijama antičkog grada, uključujući i interaktivne elemente poput fotografiranja s virtualnim gladijatorom. Riječ je o značajnom iskoraku u interpretaciji arheoloških lokaliteta, koji omogućuje bolje razumijevanje prostora uz pomoć suvremenih tehnologija.

Nadam se novoj priči i novom susretu sa Salonom, već u srpnju, kada lokalitet oživi u duhu kulturnog turizma. Idejna utemeljiteljica vrlo uspješnog Međunarodnog kongresa „Povijesni gradovi“, koji je ove godine u Solinu održan po 12. put, direktorica Turističke zajednice Jelena Stupalo, osim što promovira Salonu kao važan solinski turistički adut, pridonosi i razvoju originalnih sadržaja za oživljavanje lokaliteta. Osmislila je program „Romantika u Saloni“, pa uz gladijatore posjetitelji mogu doživjeti i antičko vjenčanje te sudjelovati na sajmu antičkih zanata.

Vraćajući se iz Salone prema Gospinom otoku, razmišljam o novijim nalazima posljednjih godina. Kao što smo čuli, riječ je o dvama mozaicima otkrivenima u samom središtu grada. Voljela bih vidjeti onaj s motivom pauna, koji nije samo ukras, nego i važan izvor spoznaja o životu Salone. Postavlja se pitanje ne bi li ovakvi nalazi trebali biti dodatno zaštićeni i prezentirani javnosti, primjerice pod staklom, kao oblik dugoročne zaštite. Među svoje bilješke upisujem i otkriće antičkog kompleksa za preradu maslinova ulja, jednog od ključnih nalaza za razumijevanje ekonomske povijesti Salone.