Klima i mladi

U "Klimatskom izazovu" već se više puta isticalo da je jedan od glavnih problema s klimatskim promjenama to što se sve s njima odvija sporo: dugo je trebalo dok im učinke nismo primijetili kako ih danas primjećujemo, a i za svaku mjeru treba čekati da se uvjerimo da djeluje. Pojednostavnjeno bi se moglo reći – sadašnje generacije popravljaju pogreške prethodnih, a rezultate će vidjeti – iduće. To je dodatni argument za važnost teme "Klimatskog izazova" 24. svibnja 2023. godine - predstavljanja znanstvenog istraživanja „Mladi i klimatske promjene: osviještenost i namjere ponašanja“, o kojoj su govorile čak dvije stručne gošće, autorice toga rada - znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Renata Franc i asistentica toga instituta psihologinja Marina Maglić.

Učenici u prosjeku svjesni klimatskih promjena i spremni na prilagođavanja ponašanja

Znanstvenice su predstavile rezultate istraživanja više od 2000 učenika drugih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, prema kojem su zaključile da su u prosjeku učenici svjesni važnosti klimatskih promjena i spremni su prilagođavati svoje ponašanje i djelovanje kako bi zaštitili okoliš.

Marina Maglić: "Mladi su u prosjeku spremni na različita ponašanja - od sudjelovanja u demonstracijama i prosvjedima, potpisivanja peticija za zaštitu okoliša do nekih jednostavnijih i konkretnijih ponašanja kao što su izbjegavanje jednokratne plastike, izbjegavanja proizvoda koji smatraju da narušavaju okoliš... Rezultati su pokazali da postoji pozitivna veza između njihove osviještenosti i spremnosti na takva ponašanja, što bi značilo da što su mladi osviješteniji - to su i spremniji na ponašanja..."

Rezultati njihova istraživanja jasno upućuju na važnost spola učenika i tipa školskog programa za razumijevanje odnosa osviještenosti i namjera zaštite okoliša. Odnos osviještenosti i namjera ponašanja snažniji je kod učenica nego kod učenika, također i kod gimnazijalaca u usporedbi s učenicima strukovnih programa.

Znanstvenice su otkrile i da učenici i predstavnici škola procjenjuju da imaju tek umjerenu mogućnost učenja i podučavanja o temama povezanim s klimatskim promjenama i ekološkim problemima, te sami smatraju kako postoji mogućnost napretka i bolje edukacije. Kod učenika koji su procijenili da u školi nisu imali priliku učiti o navedenoj tematici pokazao se izostanak povezanosti osviještenosti i spremnosti na ponašanja s ciljem zaštite okoliša.

Strategije trebamo implementirati u praksu

Marina Maglić: "Postoje nacionalne strategije - dokumenti u kojima se naglašava da podučavanje o klimatskim promjenama i nužnosti prilagodbe treba implementirati u praksi. Čak i postoji neki međupredmetni kurikulum o klimatskim promjenama, no čini se da upravo ta implementacija "šteka", da treba na njoj poraditi..."

Razlike između spremnosti i stvarnog ponašanja

Marina Maglić: "Naše istraživanje pokazuje da su mladi spremni, ali je pitanje poveznice te spremnosti i stvarnog ponašanja. Ta poveznica je inače u socijalnoj psihologiji bitna - očituje li se naša spremnost u stvarnom ponašanju. Od ispitivanih srednjoškolaca tek 8 % njih je sudjelovalo u klimatskim prosvjedima. Dakle, mladi jesu spremni, ali se ta spremnost treba preslikati u stvarno ponašanje. Tu su bitni brojni drugi čimbenici. Jedno su htijenja, a drugo mogućnosti. S druge strane postoje istraživanja koja pokazuju da su mladi zabrinuti - postoji anksioznost zbog klimatskih promjena - ako je ona prevelika može doći do bumerang učinka - do nihilizma, fatalitizma... To su otvorena pitanja i trebalo bi ispitati dublje tu motivaciju mladih i njihovo razmišljanje o klimatskim promjenama, koje su prepreke u smislu mogućnosti za promjenom."

I izbori su moguća briga za okoliš

Dr. sc. Renata Franc: "Vjerujem da će se osviještenost društva o klimatskim promjenama nastaviti povećavati. Samo je pitanje provedbe i pretvaranja te osviještenosti u konkretna ponašanja. Bitno je jačanje osjećaja vlastite efikasnosti u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama...

Trebali bismo osvijestiti da je jedan od načina na koji možemo implementirati to koliko se brinemo o okolišu i koliko mislimo da je to važno - davanje prednosti onim političarima i strankama za koje nam se čini i kojima možemo vjerovati da će više voditi računa o tim politikama i problemima. I to je jedan način na koji možemo doprinijeti boljoj brizi i za okoliš, i za ublažavanje klimatskih promjena..."

Socijalna psihologija i klimatske promjene

Dr. sc. Renata Franc: "U društvenim znanostima imamo ne samo sociologiju i psihologiju, nego i socijalnu psihologiju, koja ima mogućnost izravne primjene svojih znanja u području klimatskih promjena...

Socijalna psihologija je korisna jer proučava, između ostaloga, i stavove, i vezu između stavova i ponašanja. Zna se da to nije jednostavna povezanost jer stavovi su samo jedna od naših odrednica ponašanja. Bitno je voditi računa i o normama, i o tome koliko percipiramo da imamo kontrolu nad ponašanjem, koliki je tu efekt navika i slično.

Osim toga, socijalna psihologija pruža nam alate za utvrđivanje relevantnih vjerovanja o posljedicama nekih ponašanja...

Mi moramo mijenjati svoje ponašanje kako bi se prilagodili klimatskim promjenama, odnosno kako bi ih koliko je to moguće usporili i omogućili veću održivost... Naglasila bih da trebamo osvijestiti da i kao pojedinci možemo nešto... I naša individualna ponašanja doprinose klimatskim promjenama i o tome trebamo voditi računa.", rekla je, između ostaloga, dr. sc. Renata Franc, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u Institutu društvenih znanostiIvo Pilar.

A psihologinja Marina Maglić dodatno je zaključila: "Treba naglasiti da svi mi - i mladi i stari - imamo jednaki cilj, odnosno jednaki problem. Još je krajem prošlog stoljeća veliki Isaac Asimov rekao da su globalni problemi najveći izazovi čovječanstva, oni koji utječu na sve nas, koji odlučuju o životu i smrti. Klimatske promjene upravo su jedan od takvih problema...

Mi psiholozi smo mali kotačići koji nastojimo svojim rezultatima pridonijeti rješavanju tog velikog pitanja."

"Poziv s povodom " - o svjetskoj konvenciji o obnovljivoj energiji vodika

U posljednjem dijelu "Klimatskog izazova" o aktualnoj prvoj plenarnoj sjednici Druge svjetske konvencije o obnovljivoj energiji vodika - trodnevne međunarodne konvencije koja se održava u Zagrebu - govorila je njezina suorganizatorica izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i koautorica Hrvatske strategije za vodik.