Arhitektura za klimu

Nakon mnogobrojnih područja života na koja djeluju klimatske promjene - u "Klimatskom izazovu" 8. ožujka 2023. govorilo se i o povezanosti arhitekture i klimatskih promjena. Stoga je stručni gost bio redovni profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, dr. sc. Ljubomir Miščević, s tamošnje Katedre za arhitektonsko projektiranje i jedan od pionira energetske obnove u Hrvatskoj i bližoj okolici. Cijeli razgovor može se čuti u internetskoj radijskoj slušaonici Hrvatskog radija i u audiozapisu na kraju ovog teksta, a evo nekih od dijelova razgovora.

Bioklimatska ahitektura

Prof. dr. sc. Ljubomir Miščević: "3. svjetski rat je prijetio krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je bila globalna energetska kriza. Tada se nije govorilo o klimatskim problemima, promjenama, prilagodljivosti i emisijama, nego je energija bila "tema dana" i od tada arhitekti interdisciplinarno s fizičarima pronalaze rješenja i odgovore kako smanjiti energetsku potrošnju... Tada se dogodio pojam bioklimatska arhitektura, to je ono što će Anglosaksonci češće reći pasivna sunčana arhitektura, u kojoj se rabe samo prirodni ciklusi i cirkulacija - toplo gore, hladno dolje... I još zahvat sunčeva zračenja, koji se temelji još na iskustvu, predlošku tlocrta i presjeka Sokratove kuće, prije 2500 godina. Dakle, imamo antička predznanja što raditi s energijom na prirodan način, bez uređaja, bez posredovanja i potrošnje energije u tu svrhu - pa do današnjih najsuvremenijih znanja o skladištenju energije i sl."

Projektiranje iz perspektive klimatskih promjena

"Slijedom tehnološkog razvoja i razvoja svijesti civilizacije, prije svega uzrokovano činjenicama o klimatskom poremećaju, definitivno su neusporedivo rigoroznija inženjerska pravila, koja uključuju smanjenje emisije stakleničkih plinova. To je tema napredne građevinske, arhitektonske fizike."

"Tekući pravilnici u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj, bi mogli i morali biti još napredniji jer dolazimo do "kočničarenja". Pravilnici se moraju ažurirati na temu energetske učinkovitosti i smanjenja emisije. Naravno, ako je to sve skupa još i moguće u smanjenju cijene, odnosno investicije gradnje - onda je to pun pogodak."

"Zeleni" krovovi

"U prosincu 2015. Pariz je bio domaćin svjetske klimatske konferencije COP21-a na kojoj je potpisan sporazum o klimi... Pariz, odnosno Francuska je tada obećala da od 1. 1. 2016. godine svi projekti moraju imati "zeleni" i/ili energetski krov da bi dobili građevinsku dozvolu. Dakle, grijem vodu, radim struju, fotonapon ili toplinski pretvornici sunčeve energije. I to tako ide. To je moguće. To je tema politike i odlučivanja. To je iznad današnjih standarda."

"Danas je puno sve ozbiljnije. Prije nekoliko desetljeća bili smo pioniri pasivne sunčane arhitekture, a danas smo veliki dio sna dosanjali jer se mnogo toga ipak provodi u životu."

3 nova kolegija u "Zagrebačkoj školi arhitekture"

"Nakon 18-godišnjeg kolegija energetske i ekološke arhitekture, koji je u bivšoj federaciji bio jedini takav kolegij na arhitektonskim fakultetima - dolaskom bolonjskog programa tu sam temu razdijelio i u "Zagrebačkoj školi arhitekture" generirao tri bitna kolegija - održivu arhitekturu, visokotehnološku arhitekturu i arhitekturu budućnosti."

"Ekosendvič"

"Zelena boja je potpuno logično odabrana za percepciju nečeg zdravog. Zelena arhitektura, zeleni materijali... Cement je problematičan u proizvodnji - tu su velike emisije CO2... Danas ne možemo ne spomenuti nanotehnološki napredak i nove materijale koji se proizvode. Mnogi od njih stare supstance prirodnih materijala stavljaju u nove formule. Primjerice sustav "ekosendvič" - fasadni izolirani sustav ima do 50 % recikliranog građevinskog otpada u svojoj sveukupnoj masi. Dakle, ne kamen iz kameloma, šljunak iz rijeka - to je tema interakcije, kružnog gospodarstva, nešto što prije nije postojalo."

Sunčeva energija

"Sunčeva energija je "condicio sine qua non" u projektiranju... Odavno se zna, ali se danas malo zanemaruje, da primarni stambeni prostori moraju biti barem 2 sata dnevno osunčani, ako govorimo o zdravom prostoru. To je veliki zadatak arhitekta... Sunce besplatno "prži" bakterije. To se mora shvatiti. Ono je važno ne samo zbog zdravstva, nego i energetike... Govorimo o toplinskoj, svjetlosnoj i akustičnoj ugodnosti. Na kraju krajeva, i o štednji zahvaljujući prirodnom nepresušnom izvoru."

"Projekt "Trnsko 1985." bila je na ovim prostorima prva energetska i ambijentalna obnova naselja. Na žalost, poslije se iskustva s tog projekta nisu puno primjenjivala..."

Pasivna kuća - najveći dosegnuti standard

"Pasivna kuća ili jednolitarska kuća je već 32-godišnje iskustvo. A+ energetski razred. Za 1 kvadratni metar površine stana je dovoljna 1 litra loživog ulja u cijeloj sezoni grijanja. Ili 15 kWh po 1 kvadratnom metru godišnje... To je najveći dosegnuti standard.

Postoje i niskoenergetska kuća, koja je 3 puta "slabija" od pasivne kuće, odnosno treba 45 kWh godišnje. Ona je B energetski razred..."

Odgovornost arhitekata

"Pojam "faktor 10" morao bi se spominjati kod svake obnove kuća. Danas se može postići i do desetorostruko veća ušteda energije nego prije. To je i te kakva izravna implikacija na klimatske promjene, odnosno na prilagodbu klimatskim promjenama, za koju smo odgovorni, skoro pa smo 1. na listi mi arhitekti i građevinari..."

"Vijeće arhitektonskih komora Europe je 2015. donijelo Manifest za odgovornu arhitekturu, koji je na globalnoj klimatskoj konferenciji citiran kao jedan od najboljih dokumenata, koji je stigao pravovremeno i koji cijelu struku obvezuje da se ponaša odgovorno.", rekao je, između ostaloga, prof. dr. sc. Ljubomir Miščević sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, predsjednik ISES Croatia - Međunarodnog društva za solarnu energiju, predsjednik udruge "Centar za obnovljive izvore energije" i voditelj "Konzorcija pasivna kuća Hrvatska".

Govorilo se i o aktualnoj izložbi "Arhitektura visoke energetske učinkovitosti", koja je do 15. ožujka 2023. otvorena u galeriji ULUPUH u Zagrebu, a i najavila 42. Međunarodnu ljetna škola arhitekture u kolovozu u Motovunu, koja također ima podnaslov "održivost", te 16. Dani pasivne kuće, koji će se održati u studenom u Zagrebu.

Poziv s povodom - Sporazum o svjetskim morima

U rubrici "Poziv s povodom" Petra Andrić , programska voditeljica Greenpeace-a u Hrvatskoj, govorila je o velikoj pobjedi za oceane - nakon 2 desetljeća pregovora napokon donesenom UN-ovom sporazumu o svjetskim morima, koji je značajan za zaštitu svjetskih mora. Njegov je cilj zaštita 30 % svjetskih mora do 2030. godine, što uključuje stvaranje morskih rezervata koji će biti ili potpuno ili u velikoj mjeri zaštićeni. 30 % minimum je za početak oporavka oceana, barem prema zaključcima znanstvenika. Sporazum je još jedan dokaz da zaštita prirode i ljudi mogu pobijediti geopolitičke interese.