Koga briga za plijesan

U "Klimatskom izazovu" posljednje srijede ožujka 2023. godine prvi put se govorilo o jednom užespecijaliziranom znanstvenom istraživanju - istraživanju koje se tiče klimatskih promjena i naizgled sitnog detalja. I to doslovno sitnog jer se kod istraživanja koristi mikroskop. Riječ je o projektu "Istraživanje utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica s prijedlogom mjera", čiji su rezultati službeno prestavljeni dan prije, u utorak, 28. 3., u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Stoga je stručna gošća "Klimatskog izazova" bila voditeljica istraživanja - dr. sc. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i profesorica u trajnom zvanju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Cijela emisija može se poslušati u internetskoj radijskoj slušaonici, a u nastavku evo nekih razmišljanja stručne gošće...

Što su mikotoksini?

Dr. sc. Jasna Bošnir: "Plijesni su uobičajene i većina populacija ih zna prepoznati jer su one vidljive prostim okom. Da bi mogla rasti plijesan mora imati dobar supstrat, dobre okolišne uvjete - temperaturu,vlagu, određenu količinu kisika, a kad plijesan naraste - može producirati i toksične sekundarne metabolitike koje nazivamo mikotoksini. Sve plijesni neće producirati mikotoksine. Postoje razne vrste plijesni koje produciraju štetne toksične mikotoksine, koji kad uđu u prehrambeni lanac mogu uzrokovati određene posljedice na zdravlje ljudi i životinja... I tu se štošta mijenja zbog klimatskih promjena - zavisno o kojoj vrsti hrane i kulture je riječ, i o kojem klimatskom podneblju - dolazi i do pojave plijesni i mikotoksina."

Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju

"Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju jedna je do 7 stručnih službi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, čija je misija pružanje usluga na području javnog zdravstva prema najvišim standardima. Služba djeluje kroz nekoliko odjela i laboratorija. Bavimo se brojnim javnozdravstvenim i preventivnim programima i projektima u svrhu praćenja utjecaja okolišnih čimbenika na zdravlje ljudi. Radimo analize svih vrsta voda - površinskih i podzemnih, istražujemo kvalitetu vode tijekom kupališne sezone, provjeravamo kvalitetu hrane, predmeta opće uporabe - i kemijskih i mikrobioloških parametara... Dio službe bavi se životnim i radnim okolišem - ispituje zrak, buku, aerobiološke uvjete u okolišu, te tlo, otpad... Radimo i ekotoksikološka istraživanja... Postoji i odjel za zajedničke potvrdne analitičke tehnike koji uslužuje sve odjele i koristi visokosofisticirane tehnike za otkrivanje kontaminanata u okolišu, ne samo zraku i vodi, nego i u hrani. Imamo i odjel za procjenu rizika, koji na temelju istraživanja i rezultata procjenjuje da li neki od kontaminanata može štetno djelovati na zdravlja ljudi."

Klimatske promjene djeluju i na kontrolu hrane

"Pratimo sve klimatske promjene jer smo mi institucija koja daje prijedloge za rješavanje nekih problema i na lokalnoj i državnoj razini. Imamo laboratorij koji je akreditiran sukladno europskim standardima, koji može odraditi pojedine analize u području sigurnosti hrane, gdje se kontaminanti mijenjaju upravo iz razloga što se mijenja klima... Primjerice, kontrola i mikotoksina i pesticida, i vrsta pesticida, koja se primjenjuju danas je sasvim drukčija od one prije 30 godina - ne samo zbog saznanja o toksičnosti i štetnosti pojedine skupine pesticida, nego i zbog klimatskih promjena, kao i pogodovanju primjene pojedinih pesticida u odnosu na određene vremenske situaciju. Shodno tome, predlažemo i koje vrste pesticida i mikotoksina bi se trebale kontrolirati u pojedinoj vrsti hrane..."

Vremenski uvjeti mogu omogućiti razvoj plijesni na žitaricama

"Odabrali smo žitarice jer one čine bazu prehrane ljudi i životinja, a prijašnjim istraživanjima doznalo se da su žitarice jako dobar medij za razvoj plijesni. Također pod utjecajem visoke temperature i visoke vlage stvaraju se uvjeti za razvoj plijesni na žitaricama. Primjerice, kod visoke temperature zrno žitarice puca ili zbog pomanjkanja vode u okolišu za kukce i insekte žitarice će biti izvor vode - kukci nagrizaju žitaricu i crpe vodu iz nje - a to su mjesta koja su dobar povod za rast i razmnožavanje plijesni. Na takvim mjestima mogu se razviti plijesni koje će producirati mikotoksine... Djelatnici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pratili su koje se sve vrste plijesni razvijaju na žitaricama, a mi u laboratoriju smo pratili koje su sve vrste mikotoksina na njima razvijene. Također smo pratili i parametre kvalitete žitarica..."

"Pretpostavili smo i na kraju zaključili smo da povišena temperatura i vlažnost te povećani broj maglovitih dana u pojedinim dijelovima Hrvatske ima utjecaj na stvaranje plijesni i mikotoksina..."

"Ovo je početno samo dvogodišnje istraživanje koje je dalo šarenu sliku prisutnosti različitih vrsta plijesni koje su producirale različite vrste mikotoksina, u količinama koje još uvijek možemo određenim mjerama staviti pod kontrolu. Trebalo bi istraživati puno dulje razdoblje kako bismo dobili još relevantnije zaključke."

Klimatski ekstremi i hrana

"Klimatske promjene imaju otjecaj na određene usjeve koji kasnije postaju hrana. Primjerice ekstremne suše i visoka temperatura utječu na biljke pa je nužna dodatna zaštita i briga u obliku navodnjavanja, kao jedne od mogućih pomoći u procesu proizvodnje poljoprivrednih proizvoda...

Mi svakodnevno možemo pridonijeti smanjenju klimatskih promjena i ublažavanju njihovih učinaka - od toga da biramo hranu na bazi bilja, jedemo uglavnom voće i povrće te smanjimo količinu mesa i više uključimo ribu u prehranu. Bitno je i da svako od nas smanji količinu otpada od hrane, između ostaloga i planiranjem kupnje, obroka, češćim korištenjem već pripremljene hrane...

Klimatske promjene utječu i na rast trave - i kasnije sijena, utječu na stvaranje plijesni koje mogu ostati na hrani za životinje, između ostaloga i za krave, pa možemo imati i zdravstveno neispravno mlijeko...", rekla je, između ostaloga, dr. sc. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i profesorica u trajnom zvanju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Poziv s povodom - klimatski izazov kod motornih vozila

U rubrici "Poziv s povodom" o "Vodiču o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2" koji nastaje temeljem Zakona o zaštiti okoliša i Pravilnika o dostupnosti podataka o potrošnji i emisijama novih vozila - govorio je Mladen Markobašić iz MUP-ove Službe za strateško planiranje, statistiku i unaprijeđenje rada.

Mladen Markobašić: "U vodiču se mogu pronaći podaci o službeno utvrđenoj specifičnoj potrošnji goriva i emisijama CO2. Također se mogu pronaći općeniti podaci o učincima stakleničkih plinova i doprinosima emisija iz motornih vozila na klimatske promjene, kao i savjeti za štednju goriva za sve vozače te popis modela novih osobnih vozila prema vrstama njihovih pogona i potrošnji i emisiji CO2.

"Od mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu valja istaknuti informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2, poticanje potencijalnih kupaca da prilikom kupovine vozila vode računa koliko vozila troše goriva i kolike su emisije."

"Ušteda na gorivu moguća je izbjegavanjem agresivne vožnje i nepotrebnog pretjecanja u gradskim gužvama. Također, ako smo u gradu, trebali bismo rashlađivati naše vozilo spuštanjem prozora, a na otvorenoj cesti koristiti klimatizacijske uređaje. Ne treba zaboraviti ni provjeravati tlak u gumama jer i one značajno utječu na potrošnju goriva..."