Klimatski izazov u dermatologiji

U 35. emisiji "Klimatski izazov" nastavio se niz subspecijalističkih tema - ovaj put, o pogledu dermatološke struke na klimatski izazov, pri čemu su se mogli čuti i mnogobrojni konkretni stručni savjeti cijenjene redovite članice razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademkinje Mirne Šitum, te predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice" i redovite profesorice Medicinskog fakuletata Sveučilišta u Zagrebu. Još 2010. godine u jednom stručnom časopisu zaključila je, između ostaloga: "Svjetske klimatske promjene utječu na sve češću pojavnost različitih zloćudnih tumora kože“.

"Koža pamti!"

Akad. Mirna Šitum: "Tumori kože, među kojima je najzloćudniji melanom - najčešći su zloćudni tumori među ljudima. Razlikujemo karcinove kože, koji nemaju tako zloćudni tijek, i melanom, kao jedan entitet, jednu posebnu dijagnozu od koje uvijek svi strepimo. Kad se malo osvrnemo u prošlost svih starijih od 50 godina i razmišljamo je li to sunce bilo tako opasno u našoj mladosti i zašto smo se mi njemu tako intenzivno izlagali - nitko nije puno pričao o tome. Konkretno, mi koji smo iz Dalmacije znamo da smo se po cijele dane igrali na otvorenome, da nikad nikakve zaštite nismo imali. Maslinovo ulje smo koristiti rijetko, i to samo za ublažavanje crvenila. Uostalom, njegov faktor zaštite je svega 3, a znamo da postoji 50+... Možemo govoriti o tome da smo mi našu kožu ispatili u ta mlada vremena. A koža pamti! U mladosti, osim neugodnih opeklina, pečenja ili crvenila kože, ponekad i uz pojavu mjehura, ako ste jako fotoosjetljivi, svijetle kože, očiju, kose - što su dodatni faktori rizika i za izgorjeti, i za dobiti zloćudnu bolest kože. Jednostavno, nije se vodilo puno brige o tome u mladosti. No, s godinama se počinju pojavljivati promjene na koži koje govore o tome da ste ju na neki način oštetili, pa i preplanulošću, što nije pozitivan pojam, nego pokazuje već uništenu, oštećenu kožu, u kojoj su se dogodile određene mutacije, promjene u stanicama, koje su dugoročno dovele ili do predkarcinoze ili karcinoma ili melanoma na koži.

Moramo reći da negdje do 80-tih godina prošlog stoljeća nije bilo puno govora o lošem utjecaju UVA i UVB zračenja koje deseže do površine Zemlje, za razliku od nekih drugih koje se zadržavaju iznad ozonskog omotača. Tek kad se pojavila ozonska rupa nad Australijom i dogodio se u vrlo kratkom vremenu ogroman porast oboljelih od melanoma - znanstvenije se počelo pristupati toj temi."

Štetnost UV zračenja

"1992. godine Agencija za istraživanje raka na svjetskoj razini je proglasila UV zrake iz prirodnih izvora - iz Sunca - kancerogenom 1. klase. A 2007. godine proglasila je i solarije uređajima koji zrače kancerogenom 1. klase. Dakle, neosporno je znanstveno dokazana štetnost UV zračenja, i onog B - kojeg više imamo tijekom ljeta i izražava se kroz UV indeks; i A - kojeg imamo tijekom cijele godine, i koje prolaze kroz staklo, oblake i vodu."

Nužno je fotozaštitno ponašanje

"Želim istaknuti da je poanta na fotoprotektivnom ponašanju. Naravno, sunce nam je potrebno za život, UV zračenje u minimalnoj mjeri je dostatno za elementarne funkcije našeg tijela i za sintezu D vitamina. O tome cijelo vrijeme postoje dvojbe - je li ta naša stalna priča o fotozaštiti priječi da nam djeca budu zdrava jer nemaju dovoljno D vitamina, hoće li se njihove kosti dobro razvijati itd. Znanost je dokazala da je dovoljno 5% površine kože, najčešće nadlanice i lice, izložiti 15 minuta dnevno suncu da bi vam bila dostatna sinteza D vitamina."

Povećanje oboljelih od melanoma

"U Hrvatskoj se, a i u svijetu, svake godine bilježi oko 3,5 % više novooboljelih od melanoma, koji je po život opasan. Zadnjih godina vidimo da se sve češće pojavljuje u osoba u 5. desetljeću života, pa čak i u 4. desetljeću, osobito u žena - mada je nekada melanom bio tumor vrlo vrlo zrele i starije životne dobi, a to je bilo 8. desetljeće. Dakle imamo pomak.

Inače je melanom češći u muškaraca, i to u prognostički lošijim oblicima, vjerojatno zato što muškarci u prosjeku malo manje pozornosti posvećuju svojem izgledu i promjenama pa kasnije dolaze liječniku. Žene dolaze nešto ranije i to s prognostičkim boljim melanomom."

"Pomodnost je problem s kojim se borimo."

"Unatoč tome što su globalno muškarci češći pacijenti, između 18. i 35. godine života češće oboljevaju žene. Smatra se da 10 % oboljelih ima poveznicu s korištenjem solarija. To samo po sebi sve govorili. No, mi ne možemo nikako doći u fazu da dovoljno osvijestimo mlade žene da je odlazak u solarij poguban za pojavu melanoma. Pomodnost je problem s kojim se borimo..."

"RH je 4. u Europi po smrtnosti od melanoma"

"Ja se već oko 25 godina bavim prevencijom i ranim otkrivanjem melanoma i organiziram mnoge javnozdravstvene akcije diljem Hrvatske. Broj oboljelih raste. Godišnje se otkriva oko 950 pacijenata.

U odnosu na skandinavske zemlje, u kojima ima jako puno melanoma, u prosjeku 35 na 100 000 stanovnika, ali vrlo malo smrtnosti od njega - Hrvatska ima manji broj oboljelih, 18 na 100 000 stanovnika, ali kod nas umire trećina pacijenata! Mi smo 4. u Europi po smrtnosti od melanoma. Unatoč mnogim angažmanima hrvatskih dermatologa, mi još uvijek nemamo dovoljnu osviještenost o tom problemu, a kamoli o provedbi fotozaštitnih mjera koje bi trebali građani provoditi."

"Početnica" o koži

"Koža se sastoji od 3 glavna dijela. Sasvim površinski dio - epidermis - koji pipamo kad dodirujemo kožu, predstavlja više slojeva stanica koje se kontinuirano ljušte. Drugi je živi dio kože - dermin - unutar kojeg su živci, krvne žile, korijen dlake i nokta, ona živa vitalna struktura. Zadnji dio kože je masno tkivo.

Kada govorimo o utjecaju UV zračenja - UVB zrake, koje izazivaju opekline i vrlo brzo zloćudne bolesti kože, djeluju na površinski dio unutar kojeg izazivaju mutacije i preobrazbe naših stanica u zloćudnu stanicu. Koža tolerira neko vrijeme i ima reperativne procese koji uspijevaju, međutim toliko je u jednom trenutku uništena naša bazična DNK da se više ne može reparirati - gubi te mehanizme - i dolazi do preobrazbe stanice u zloćudnu bolest. Kad se događa na temeljnim stanicama - keratinocitima - preobrazba dovodi nastanku najčešćih tumora kože - to su karcinomi.

Kad UVB zračenje, zajedno s UVA zračenjem, djeluje na tu bazu površinskog sloja, u kojoj se nalaze melanociti, naše obojene stanice - temelj za boju naše kože, očiju, kose - oni odlaze u malignu preobrazbu i tu nastaje melanom.

A kad UVA zrake krenu u dubinu naše kože - u dermis - izazivaju uništavanje kolagenih vlakana, onih koji čine čvrstoću naše kože, vitalnost i svježinu. UVA zrake suše te sve vitalne strukture i naša koža postaje mlohava, navorana, flekava, nastaju staračke pjege koje većini ljudi estetski smetaju.

Dakle, taj dijapazon promjena koji se događa kroz godine našeg izlaganja, kroz kumulativan učinak UV zračenja, kreće od opekotine, ponavljane opekotine pa preko nastanka karcinoma do starenja kože, ali i nekih različitih alergijskih reakcija koje sunce može potaknuti.

Sve to nuspojave neprimjerenog UV zračenja su spriječive, samo je pitanje na koji način se možemo izložiti da imamo koristi od UV zračenja, a da se izoliramo od najgorih nuspojava."

Između 11 i 16 sati najbolje je ne biti na suncu

"UV indeks je najveći između 11 i 16 sati. U to vrijeme ne bi uopće trebalo biti na suncu. To što ste u hladu ne znači da ste zaštićeni jer postoji refleksija od površine vode, pijeska. U to vrijeme možete biti u zatvorenome prostoru ili imati fotozaštitnu odjeću i biti namazani s vrlo prikladnim faktorom. Nikako ne bi trebali biti na otvorenome ljudi svijetle kože, kose i očiju, te djeca, kao i ljudi koji imaju jako puno madeža, koji su operirali neku zoćudnu bolest kože te oni koji imaju imunosupresiju..."

"50+ je najveći faktor fotozaštite"

"Kad govorimo o fotozaštiti - europska agencija je predvidjela najveći faktor 50+. U Americi i Australiji se može naći i 100, prema nomenklaturi njihovih agencija. No, taj 100 je isti kao europski 50+."

Ne zaboravite na naočale i šešire

"Osim zaštite kože, ne smije se zaboraviti ni zaštita očiju pa je dobro nositi naočale s certificiranim UV faktorom. Isto je vrlo poželjno nositi šešire s velikom obodom, koji će zaštititi i nos, i lice, i čelo, i uške, i ramena. To je mehanička zaštita, na neki način.

Imamo i kemijsku fotozaštitu - razna sredstva koja se ako razmazuju. No, ona reflektiraju sunce 78-80 % pa ipak puste određeni snop sunčevih zraka."

Najbolja su fizikalna sredstva fotozaštite

"Postoje i fizikalna sredstva fotozaštite - ona koja se teško razmazuju i ostavljaju bijeli trag. Ta sredstva su jako korisna. Svi rizični građani trebali bi koristiti ta sredstva jer odbijaju 95 % UV zračenja. To bi obavezno trebala koristiti djeca. Naravno, uz napomenu da se djecu do 1. godine života uopće ne bi smjelo izlagati direktnom utjecaju UV zračenja. Nikako! Ona nemaju zrelu pigmentaciju u koži. Ta pigmentacija koju ima odrasla osoba je na neki način sama po sebi blaga zaštita od UV zračenja, osobito ako ste tamne puti i tamnokosi. Djeca to nemaju razvijeno. Prvih nekoliko godina života nemaju nikakvu fotozaštitu. Ono što je fatalno, i što je znanost dokazala, jedna jedina opekotina do 14. godine života, praćena pojavom mjehura, nosi rizik 1000 puta veći za razvoj melanova kasnije kroz život, nego da niste kao dijete pretrpjeli takvu opeklinu."

"Neistine u vezi za zaštitom od UV zračenja:

Oblačno je vrijeme - ne moram se zaštititi.

Ja sam samo plivao, nisam se sunčano.

Sjetim pod tendom na brodu i nisam izložen.

Nije mi vruće, ne osjećam toplinu - neću izgorjeti.

Prije boravka na otvorenome dovoljno je nanijeti fotozaštitnu kremu.

Stavio sam šešir na glavu - ne moram staviti fotozaštitnu kremu.

Pocrnio sam - više se ne moram mazati.

Zaštitit ću fotozaštitom samo madeže.

Kreme protiv UV zračenja su toksične i kancerogene.

Nećemo imati dovoljno D vitamina ako se stalno štitimo od sunca.

Trebamo se mazati samo prije plaže, ne i prije drugih aktivnosti na otvorenome.

Imam reumu - moram biti na suncu."

Osim objašnjenja tih neistina - mitova, govorila je i o problemima i nužnosti kvalitetne fotozaštite ljudi koji su zbog profesije puno izloženi na suncu, kao i o važnosti spominjanja i upozorenja na UV indeks tijekom toplog dijela godine, što HRT redovito čini na svojim mnogobrojnim medijskim platformama, uključujući i aplikaciju HRT METEO.

"Na suncu moramo i trebamo uživati, s mišlju da iskoristimo sve njegove prednosti za naše zdravlje, a to znači i na trenutke se odmaknuti s direktnog izlaganja njemu, povući se, ponuditi mu svoje tijelo u vrijeme kada se može izbjeći njegov lošiji utjecaj. Dakle, sunce je ujedno i život, ali je pitanje koliko ga čovjek primjereno i umjereno koristi i izlaže mu se.", zaključila je akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice i redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.