Obljetnička atmosfera

U četvrtom ili prvom proljetnom - ovisno o klimatološkom ili astronomskom računanju - "Klimatskom izazovu" Prvog programa Hrvatskog radija, povodom 23. ožujka - Svjetskog meteorološkog dana - pokušalo se odgovoriti na pitanje koje je bilo moto ovogodišnjeg dana: "Kakvo vrijeme, klimu i vode ostavljamo budućim naraštajima". Stručni gost u studiju bio je dr. sc. Antun Marki - viši predavač na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Nadzornog odbora Hrvatskog meteorološkog društa, do 2021. godine i njegov predsjednik. Cijela emisija može se poslušati u internetskoj radijskoj slušaonici, a u nastavku evo nekih njegovih razmišljanja...

Znamo puno više nego prije, ali pitanje je primjene znanja

Dr. sc. Antun Marki: "Na pitanje "Kakvo vrijeme, klimu i vode ostavljamo budućim naraštajima?" nije moguće kratko odgovoriti. Odgovor zahtijeva dublju analizu... Dobro je da danas znamo puno više nego što smo znali ikada do sada. Pitanje je samo primjene toga, kako bi buduće generacije imale koristi od naših znanja."

"150 godina u povijesti bilo kojeg društva jako puno znači. U tom razdoblju prođe nekoliko generacija, skupi se jako puno iskustva i izazova, od kojih su neki riješeni, a neki će se tek riješiti. Svjetska meteorološka organizacija u svom je osnutku, još 1873. godine, kao Međunarodna meteorološka organizacija, bila nužnost kao posljedica razvoja meteorologije, međusobne suradnje, standardiziranja mjerenja i razmjene podataka, kojih je već tada bilo dosta diljem svijeta. Telegraf je bilo vrlo važno otkriće koje je omogućilo razvoj i napredak meteorološke struke jer je brza razmjena podataka bila ključna da se zaključi o primjerice promjenama vremena koje nam dolaze... Svih ovih 150 godina je razmjena informacija bila osnovna ideja vodilja - cilj je bio unaprijediti se, poboljšati, ubrzati, omogućiti novim tehnikama i tehnologijama korištenje svih podataka diljem svijeta i stvarati nove proizvode, osobito vremenske prognoze. Najprije kratkoročne prognoze, zatim čak i klimatske scenarije, koji su danas vrlo aktualni..."

Vrijeme, klima i vodeni ciklus ne poznaju granice

"Unatoč ratovima i raznim kriznim situacijama ideja je ostala, razvile su se nove mogućnosti... Današnjica je, u odnosu na ono što je i bilo prije 150 godina, vrlo obećavajuća. Sad je pitanje samo kako će meteorolozi sve ovo s čim raspolažu predati onima koji koriste produkte njihovog rada te kakve će odluke donijeti njihovi donositelji s ciljem primjene barem nekih od tih znanja."

"Danas je Svjetska meteorološka organizacija najmnogobrojnija članstvom, među svim organizacija Ujedinjenih nacija. 185 zemalja...

Živimo na međusobno povezanoj planeti. Dijelimo jednu Zemlju, s jednom atmosferom i jednim oceanom. Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus ne poznaju nacionalne ili političke granice. Zbivanja u jednom dijelu Zemlje barem na neki način djeluju i na druge dijelove. Stoga je međunarodna suradnja neophodna..."

Klimatske promjene dolaze i zbog ljudskih aktivnost

"1873. godine nizovi meteoroloških podataka su bili relativno kratki i na malom broju mjesta pa se nije moglo govoriti o klimatskim promjenama. Razvojem mreže meteoroloških postaja, koje su ključne za utvrđivanje činjeničnog stanja prizemnog dijela atmosfere, došlo je i do povećavanja nizova podataka i mogućnosti za detaljnije analize... Uslijedila je industralizacija, razvoj motora s unutarnjim sagorijevanje, sintetiziranje novih tvari koje do tada u prirodi nisu postojale, poput freona, halona i CFC spojeva, koje spominjemo u kontekstu ozonskih rupa... Sve je to pridonijelo promjeni klimatskog stanja, a ne smije se zaboraviti ni veliki "bum" stanovništva sa svojim potrebama, radnim mjestima, prijevozom - ne samo cestovnim i željezničkim, nego i zračnim... Klimatski sistem je reagirao i analize su sa sve većom vjerojatnosti ukazivale da klimatske promjene dolaze zbog ljudskih aktivnost."

"Jako se vodi briga da jezik u izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene, koje je pisalo više od 2500 znanstvenika, bude razumljiv prije svega onima koji će nam u budućnosti donositi važne odluke za razvoj društava. Ne bude li to dovoljno jasno napisano - bojim se da se neće donijeti pravilne i pravovremene odluke.... Na temelju tih odluka ljudi će trebati postupati... Neke navike morat ćemo vrlo brzo mijenjati. Bojim se da će to biti, kao i svaka promjena, prilično teško, ali je to neophodno i nužno želimo li zadržati dinamiku rasta temperature u nekim granicama koje će Zemljin eko sistem izdržati. Inače će stanje biti vrlo komplicirano i svakim danom odgode mjera bit će sve teže popraviti ono što nismo prije djelovali..."

Meteorološki izazovi Hrvatskog meteorološkog društva

"Hrvatsko meteorološko društvo će ove godine organizirati već 8. Meteorološke izazove - međunarodnu konferenciju s idejom okupljanja znanstvenika i razmjenu iskustava... Ovogodišnja tema bit će "Agrometeorologija u službi korisnika"... Predlažemo i radimo i na projektima. Primjerice, nedavno je završio projekt vezan uz pojavu ekstremnog vremena - pojavu tuče i jakih oborina. Na manjem lokalitetu u kvarnerskom zaljevu, u sprezi s udrugom Eko Kvarner, uspostavili smo mrežu od 7 stanica na vinogradima i maslinicima i sustav nam dojavljuje informaciju vrlo brzo nakon pojave oborine pa se može reagirati i zaštititi nasadi kako bi se spriječila pojava bolesti i štetočina..."

"Mislim da se o klimatskim promjenama sve više priča, što je jako dobro - sve više ljudi se upoznaje s fizikalnim zakonitostima koje dovode do klimatskih promjena. Ljudima je jasnije pa samim tim je i njihovo djelovanje olakšano... Pričati o klimatskim promjenama treba što više - to bolje. Naravno, moramo paziti da se ne dosadi. Priča o klimatskim promjenam mora biti dinamična i zanimljiva, da ljude intrigira..."

Klimatologija na PMF-u

"Klimatologija koju predajem na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je opća klimatologija. I naravno dotiče se i sveprisutnih klimatskih promjena. No, da bi o njima studenti mogli relevantno razgovarati i proučavati ih - moraju znati neke elementarne stvari o klimatskim elementima, njihovom prostornom i vremenskom ponašanju...

Današnji kolegij Klimatologije obrađuje mnoge teme koje su se i prije podučavale, ali na moderniji način, kao i nove metode, koje prije nisu postojale... Studenti su vrlo upućeni, zanimaju ih klimatske promjene... Prema mojim spoznajama, statistički gledano, od meteorologa koji su diplomirali u zadnje vrijeme - oko polovine je uzelo teme vezane za klimu, klimatske promjene i scenarije...

Studenti nisu mnogobrojni, iako bi se moglo očekivati da će potresi i klimatske promjene potaknuti više mladih na studij geofizike. No, očito su neke druge struke atraktivnije.... I to ne samo inženjerski smjer, nego i nastavnički smjer trpi manjak zanimanja, što je zabrinjavajuće jer ako se ne osposobe nastavnici fizike - neće imati tko u školama pričati o klimatskim promjenama i drugim procesima koji se događaju u atmosferi.", rekao je, između ostaloga, dr. sc. Antun Marki - viši predavač na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je i važnost više od 100 godina dugih nizova podataka mjerenja na nekim našim postajama, posebice na zagrebačkom Griču, a govorio je i o nelinarnoj povezanosti ozona, polarne svjetlosti i Sunčevo zračenje, te o aktivnostima Hrvatskog agrometeorološkog društva koje se također, između ostaloga, bavi i klimatskim promjenama."

"Srodni programi"

U završnoj rubrici emisije skrenula se pozornost na klimatske teme o kojima se govori i u drugim emisijama, primjerice prošlog petka u znanstvenoj emisiji "Drag mi je Platon" bilo je riječi o potrebi da se klimatskim promjenama prilagode – mjere kontrole komaraca.