(Ne)Osigurana klima

U 30. epizodi "Klimatskoga izazova" - emisije u kojoj se svakog tjedna srijedom između 9 i 10 sati na Prvome programu Hrvatskoga radija približava neki od stručnih pogleda na klimatske promjene - tema je bila osiguranje, kao jedna od mjera kojom se možemo prilagođavati klimatskom izazovu i sve većoj učestalosti vremenskih ekstrema. Stoga je stručni gost bio Krešimir Frančić, direktor Službe za neživotna osiguranja u Sektoru za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika Croatia osiguranja i predstavnik Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore.

Cijeli razgovor može se poslušati u internetskoj radijskoj slušaonici i u audiozapisu na kraju ovog teksta, u kojem evo samo nekih izvadaka...

Osiguravatelji su svjesni klimatskih promjena

Krešimir Frančić: "Osiguranici mogu biti sigurni jer klimatske promjene, odnosno vremenske prilike i neprilike koje donose klimatske promjene su u našoj srži poslovanja. Mi smo stalno na izvoru informacija, osjećamo i vidimo u našim podacima koliko šteta oni uzokuju našim klijentima i u Hrvatskoj, i u svijetu. Mogu reći da mi u našim proračunima, pogotovo kod nekih proizvoda na koje klimatske promjene imaju veći utjecaj, uračunavamo sve te parametre i reosiguravamo sve naše klijente. Stoga svi naši klijenti mogu biti sigurni da - ukoliko se dogode neke velike nepogode koje u jednom danu mogu oštetiti jako veliki broj naših osiguranika - osiguravatelj ima dovoljno kapitala sa svojim reosiguravateljima da podmiri sve te štete."

Neživotna osiguranja

"Neživotna osiguranja su sva ona koja nisu životna - osiguranje neživotnih stvari poput automobila i ostalih vozila, imovine, poljoprivrede... sve ono što nije čovjek."

Tajne osiguranja

"Osnovni princip osiguranja - od čega se osiguranje počelo razvijati u povijesti jer ljudi i njihova imovina izloženi su različitim rizicima, a ljudi žele sigurnost - upravljanje je rizicima. Osiguranje je jedan oblik tog upravljanja, koji je prvenstveno usmjeren na smanjenje financijskih gubitaka. Klijenti sklapaju ugovor o osiguranju - police, gdje plaćaju određenu manju fiksnu premiju. Oni tu ukalkuliraju svoj trošak, kao manji fiksni trošak, i u slučaju ostvarenja rizika - osiguravatelj isplaćuje štetu. Tako je počelo funkcionirati u početku i funkcionira i dalje. Danas je problem, s obzirom na klimatske promjene, što su štetni događaji veliki, i zahvaćaju jako velik broj ljudi, i još su sve češći i nepredvidljiviji pa se događa situacija da matematičke vjerojatnosti da će samo neki imati štetu - padaju u vodu. Iz tog razloga osiguratelji danas jako moraju voditi brigu o profitabilnosti cijelog svog portfelja i održivost dugoročnog poslovanja. Stoga su osiguranja i reosiguravaju."

Aktuarska matematika

"Aktuarska matematika stoji u pozadini osiguranja. Aktuari imaju poseban smjer na fakultetu i nakon završetka dobivaju licencu od strane regulatora. Svako osiguranje prema zakonu mora imati ovlaštenog aktuara, koji na temelju proračuna rade premijske stope, odnosno definiraju premije osiguranja koje u konačnici klijenti plaćaju osiguratelju. Sva premija koja osiguranja prikupljanju od klijenata mora biti dostatna da bi se omogućila dugoročna održivost poslovanja osiguratelja.

"Svjesnost o osiguranju u RH još uvijek nije na visokom nivou."

"Osiguranje je jedan od financijskih alata pomoću kojeg možemo upravljati klimatskim promjenama. Osiguranje osigurava jako brz protok kapitala prema pojedincima i prema državama pa se društvo brže oporavlja nakon velikih nepogoda. Na žalost, u Hrvatskoj svjesnost o osiguranju nije na tako visokom nivou kao što je, primjerice, u susjednoj Sloveniji, a da ne pričamo o drugim zemljama, pogotovo zapadne Europe. Ukupna premija osiguranja po stanovniku u EU je oko 2000 EUR, a u RH je 347 EUR po osobi - to je ono što jedna osoba uplaćuje godišnje za sva osiguranja. Od neživotnih osiguranja procjenjuje se da je svega 30 do 40 % svih nekretnina u RH osigurano od požara i nekih osnovnih opasnosti koje se vežu uz požar, a od toga je samo oko 40 % osigurano od potresa. To se moglo vidjeti nakon nažalost katastrofalnih potresa koji su nam se nedavno dogodili - osiguratelji su isplatili oko 500 milijuna kuna šteta vrlo brzo nakon potresa, a štete se procjenjuju na oko 124 milijarde kuna. Dakle, vrlo je mali postotak osiguranih nekretnina u RH."

"Više se brinemo o osiguranju automobila, nego nekretnina u kojima živimo."

"Nakon potresa poraslo je zanimanje za osiguranja od potresa - godinu dana od potresa više je ljudi počelo uplaćivati premije nego prije, ali već nakon te godine zanimanje je ponovno bilo manje. Isto se događa i nakon nekih jačih vremenskih nepogoda - svjesnost naglo raste... Generalno se može reći da svjesnost ljudi polako raste, pogotovo za osiguranje poljoprivrede, koja je najviše izložena klimatskim nepogodama... Skoro svake godine postoje štete i od mraza i od suša."

Osiguravaju se neizvjesni događaji

"Bit osiguranja je da događaj mora biti budući, neizvjestan i neovisan o volji osiguranika. To je osnovna definicija da bi se nešto moglo osigurati. Ne može se osigurati nešto što je izvjesno. Na žalost, pojavljuju se situacije da ide poplavni val pa bi se uz rijeku svi osigurali jer dolazi poplava. To nije neizvjestan događaj."

"Veliki je problem u očekivanju ljudi. Osiguranje nije pričuva... Ljudi misle da ako se osiguraju - da im je sve pokriveno. Na žalost, to nije tako. Osiguranje pokriva samo određene rizike koji su točno definirani nekim uvjetima osiguranja i ukoliko se ti rizici ostvare - isplaćuje se šteta."

"Osiguratelji u današnjem načinu poslovanja moraju biti odgovorni na tri strane - prema klijentima, zaposlenicima i dioničarima. Ta odgovornost je međusobno povezana. Teško je danas poslovati ako neka od tih strana pati. Zato postoje jasno definirali uvjeti, kao primjerice kod brzine vjetra koja je definirala prema znanstvenoj podlozi - ako je vjetar slabiji od 62 m/s ne bi trebao oštetiti neku dobro, normalno održavanu građevinu u nekom području. Neka granica mora postojati da bi bila moguća održivost poslovanja osiguratelja... U pojedinim rizicima postoje uvjeti koji su jasno propisani, ali to nije nešto što je netko izmislio, nego postoji znanstvena podloga za te uvjete."

"Za različite rizike postoje različita rizična područja."

"Kod potresa nije isto rizično područje Dubrovnik i okolica, koje je tektonsko aktivnije od primjerice Slavonije i Istre. Isto tako postoje različita rizična područja za poplavu - primjerice područja uz rijeke imaju veće premije... Kod mraza je velika razlika u rizičnosti između Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske... Za različite proizvode, za različite rizike postoje različita rizična područja."

"Osiguratelji stimuliraju klijente koji ulažu u dodatne alate koji mogu smanjiti rizik od kojeg se osigurava. Pogotovo je vidljivo u poljoprivredi - osiguratelj kod izračuna premije uzima u obzir postoji li zaštitna mreža od tuče ili uređaji za zaštitu od mraza. Neki se čak ne mogu osigurati ako nemaju takvih alata."

"Kod električnih automobila je neka novost koja sve više postaje stvarnost na našim cestama. Puno je tu pitanja koja se traže odgovori. Morali smo pripremiti posebnu metodologiju za procjenu osiguranja električnih automobila, ali tek ćemo vidjeti hoće li vozači takvih automobila uzrokovati manje štete pa će im se možda premija osiguranja smanjiti...", rekao je, između ostaloga, Krešimir Frančić, direktor Službe za neživotna osiguranja u Sektoru za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika Croatia osiguranja i predstavnik Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore.

U "Srodnom programu" o pripremi klimatskog rječnika

U rubrici "Srodni program" emitirao se isječak iz dobro poznate "zelene" emisije "Slušaj kako zemlja diše" urednice Roberte Bonačić - o najavi nevladine udruge Terra Hub, koja priprema klimatski rječnik s više od 30 jednostavno objašnjenih pojmova u vezi s klimom i klimatskim promjenama, uz to i lijepo vizualiziranih.