Klimatske glazbene note

"Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija posljednjeg svibanjskog dana odstupio je malo od svoje uobičajene strukture. Između ostaloga, i zbog više glazbe nego što je to uobičajeno u ovom "klimatskom" terminu srijedom od 9:05 do 9:55 sati. Razlog je upravo glazba. Detaljnije - pogled na klimatski izazov kroz note, kroz pjesme. Stoga je stručni gost bio glazbeni urednik i kritičar Denis Leskovar.

Stingova "Poruka u boci" o klimatskim promjenama

Na početku emisije objavljena je poruka Gordona Matthewa Thomasa Sumnera, engleskog glazbenika poznatijeg pod umjetničkim imenom Sting: "Ja sam Sting i prije mnogo godina objavio sam pjesmu "Poruka u boci". Kad su me tada pitali: "Koja je poruka pjesme?" - nisam znao dogovor, ali sada ga znam. Poruka je o klimatskim promjenama, i to za političke vođe. Zbog klimatskih promjena morate hitno učiniti nešto sada, odmah, za nas, za našu djecu, za planet Zemlju. Poslao sam SOS u svijet..."

Denis Leskovar: "Stingove poruke i konkretne akcije nisu od jučer. Sting je među glazbenim veteranima koji su već godinama, čak i desetljećima "na prvoj crti borbe" za podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoline, Zemlje, a pogotovo tropskih šuma. On i njegova supruga Trudie Styler još su 1989. godine osnovali fondaciju za zaštitu tropskih šuma. Stoga se Stingovo ime uvijek pojavljuje kad se spomene ta tema... U već više godina staroj pjesmi "One fine day", samo jednoj u kojima se bavi tom temom, najprije izravno napada skeptike klimatskih promjena i kaže da bi volio da su znanstvenici u krivu, ali klimatske se promjene događaju. Stoga on pjeva o izravnim posljedicama globalnog zatopljenja... Inače, pjesma "Poruka u boci" bila je "posuđena" za pripremu klimatske konferencije u Copenhagenu kako bi se, prema Stingovim riječima, poslale SOS poruke za spas planeta..."

"Popločali su raj i na njegovom mjestu izgradili parkiralište"

"Svijest o potrebi čuvanja okoliša razvijala se i prije spoznaje o klimatskim promjenama. Primjerice Joni Mitchell u pjesmi "Big yellow taxi" objavljenoj 1970. godine - pop, rock ili folk-rock standardu koji se još rado sluša - o ekologiji ne govori izravno, nego na više poetski način. Međutim u pojedinim dijelovima i itekako izravno kad spominje kako su popločali raj i na njegovom mjestu izgradili parkirališta, a spominje i DDT... Kao da nam je najavila sumornu budućnost ako ne počnemo djelovati odmah. Dakle, nismo svjesni toga što imamo dok nam to ne isklizne iz ruku, otprilike je jedan drugi stih iz te pjesme...

"What's Going On"

"Počele su se pojavljivati pjesme izvođača koji su se aktivnije uključivali u pitanja okoliša, ponajprije Neil Young i Marwin Gaye, koji je na albumu "What's Going On", remek djelom suvremene glazbe i "kamenom temeljcem" suvremene soul glazbe, progovorio o svim društvenim problemima, pa i pitanjem zaštite okoliša u tom jednom krugu pjesama koji o danas ostaje besmrtan i izvanvremenskog značenja.

"Učinimo nešto... pjevajmo glasno jer sutra bit će kasno"

"Kod nas je situacija specifična jer smo manji, i u geografskom smislu izvan nekih epicentara događaja koji su potresali svijet. No, i mi smi, također, imali nešto vrlo značajno. Doduše, dosta kasnije. Krajem 1980.-tih godina u sklopu ekološko-medijske-prosvjedne akcije koju je neko nazvao "Zvuk za zrak" u Rijeci je osnovan svojevrsni band-aid "RI VAL". Radi se o riječkoj supergrupi, širokoj postavi, o mnogo uključenih glazbenika koji su ranije afirmirani u različitim grupama koji su gravitirali Rijeci, između ostalih članovima Leta 3, Grča, Grada, Parafa, Ogledala i članicama Cacadou Look-a. Inicijator tog pokreta, odnosno akcije je bio Bojan Mušćet, koji je radio u riječkom omladinskom listu "Val". Rezultat svih tih njihovih napora bila je pjesma "Učinimo nešto" s pamtljivim himničnim stihovima i melodijom: "Učinimo nešto, Zemlja i more bit će čisti, pjevajmo glasno jer sutra bit će kasno"...

"Ta je pjesma u to doba bila "top" pjesma. Podaci govore da je riječ o najslušanijoj pjesmi ili barem rock pjesmi na riječkom području tih godina. Njihovi napori, koliko god to danas djeluje pomalo naivno i romantično - polučili su rezultate. Mnogi se i danas, u ovoj eri pojačane svjesnosti o događanjima zbog klimatskih promjena - prisjećaju te pjesme i tih dana."

"Glazbenici direktno govore o klimatskim promjenama"

"Na suvremenoj glazbenoj sceni, u posljednjih desetak godina, pa i više, od kad je ta tema posebno u prvom planu - mnogi izvođači različitih generacija, od onih veterana koji su 60-tih godina prošlog stoljeća počeli otvarati ta pitanja pa do jako mladih, uključuju se intenzivnije u te aktivnosti na dva načina - prvi je izravan - napisati pjesmu, a drugi je još izravniji način - priključivanje nekoj konkretnoj platformi, udruzi ili osnivanjem neke organizacije, najčešće dobrotvorne, gdje se prikuplja neki novac ili pojačava svijest na panelima ili slično... Tu je, između ostalih, sveprisutni Neil Young, kanadski veteran koji je još 70-tih godina napisao pjesmu "After the Gold Rush"; i Childish Gambino, s hip-hop pjesmom "Feels Like Summer"; glazbenica Wise Blood, koja je temeljito posvećena takvim temama i čiji album "Titanic Rising" na manje izravan, ali nedvosmislen način govori o klimatskim promjenama; kao i Tamara Lindeman, koja predvodi sastava "The Weather Station"; zatim grupa "Radiohead" - koja već također spada u veterane; Lana Del Rey - poznata kantautorica; pa kantautor Jack Johnson... mnogo ih ima i trebala bi nam cijela emisija da nabrojimo sve koji su uključeni u tu akciju, kampanju širokih razmjera o potrebi podizanja svijesti sprečavanja posljedica klimatskih promjena."

"Glazbenici direktno govore o klimatskim promjenama, po cijeni toga da čak izgube dio publike ili da se zamjere nekim svjetskim ili lokalnim političarima."

"Despite Repeated Warnings"

"Inspiriran člankom u novinama o ljudima koji negiraju klimatske promjene Paul McCartney napisao je "Despite Repeated Warnings" - zanimljivu, ambicioznu pjesmu koja govori o kapetanu broda ispunjenog putnicima, koji na morskoj pučini uporno plovi prema opasnosti unatoč brojnim i ponovljenim upozorenjima. Taj je kapetan metafora za neke vodeće svjetske političare koji uporno negiraju klimatske promjene ili čine premalo da bi se one umanjile. A brod je metafora za planet, putnici na brodu svi mi - pa je u nekoliko minuta uobličena poruka koja dolazi do masovne publike..."

Osim toga Denis Leskovar, glazbeni urednik i kritičar, govorio je i o glazbenim organizacijama, akcijama i kampanjama koje nastoje povezati glazbenike i proširiti svijest o hitnosti rješavanja problema i još mnogobrojnim drugim glazbeno-ekološko-klimatskim zanimljivosti.

Komentar Ivana Dvoržaka

A na kraju "Klimatskog izazova" redovni glazbeni urednik Ivan Dvoržak, koji je u ovoj emisiji izbor većine glazbe iznimno prepustio stručnom gostu - pripremio je mali komentar o pjesmama koje su upotpunile razgovore o klimatskom izazovu tijekom prošlih 37 emisija.