Najnoviji izvještaj IPCC-a

Glavna tema 32. emisije "Klimatski izazov" emitirane 19. travnja 2023. godine bilo je šesto izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). O njemu se već govorilo u "Klimatskom izazovu" i u studenome i u ožujku, neposredno prije nego što su bila završena završna usaglašavanja izvješća. O njihovim detaljima je u ovom "Klimatskom izazovu" govorio dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik Glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i hrvatski predstavnik u IPCC-u. 

Završno usaglašavanje

Dr. sc. Ivan Güttler: "IPCC je tijelo koje je osnovao UN krajem 1990.-ih godina sa zadatkom da svakih 6, 7 godina predstavi donositeljima odluka najnovije rezultate istraživanja klimatskih promjena - koji su uzroci problema i koja su moguća rješenja. Mi smo u ožujku završili 6. ciklus IPCC-a. Zadnji tjedan tog procesa bio je vrlo intenzivan. Riječ je o kulminaciji procesa koji je bio podijeljen u nekoliko koraka i u svakom od njih su se objavljivala pojedinačna izvješća.

IPCC kao tijelo ima 3 skupine. Jedna od skupina se bavi fizikalnim uzrocima klimatskih promjena, druga se bavi načinima prilagodbe i treća proučava kako možemo djelovati na izvore klimatskih promjena i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Svaka od tih skupina je napisala svoje pojedinačno izvješće i još su u ovom ciklusu bila dostupna 3 posebna izvješća...

Ideja je bila napisati objedinjeno izvješće koje u 30-tak stranica pokušava sažeti sve najvažnije...

Cilj je da donositelji odluka - predsjednici, gradonačelnici i dr. imaju jedan razumljiv, jasan tekst koji ima znanstvenu podlogu...

U zadnjem tjednu sastanka analizira se rečenica po rečenica. Svatko od nas članova IPCC - predstavnika svojih država - imao je priliku intervenirati u smislu pojednostavljenja, posebnog naglašavanja i sl. Konačnu riječ imali su autori izvješća...

Unatoč problemima oko probijanja rokova i nenazočnosti svih članova posljednjih dana - izvještaj je vrlo dobar dokument i bit će relevantan dosta dugo - vjerojatno sve do 2030. godine..."

Primjeri usaglašavanja

"Osim samog izvješća, ove godine se dala velika pažnja i na grafičke materijale koji prate tekst. Upravo oko izgleda tih grafičkih prikaza vodile su se duge rasprave - što zadržati, što ne. Primjerice, jedna velika europska država je zamjerala što je u izvješću dan prikaz jednog meteorološkog parametra koji je povezan sa zdravljem ljudi u situacijama kada imamo i visoku temperaturu zraka i visoku vlažnost. Njihov argument za ne stavljanje u završni dokument je bila nedovoljna potvrđenost spoznaja. Slažu se da je to zanimljiv rezultat, ali iz samo jedne velike studije, koja nije imala dodatne analize. Samo oko tog detalja se raspravljalo i pregovaralo oko 4 sata i na kraju je ta slika ipak ušla u konačno izvješće. Opravdanje autora izvješća bila je činjenica da je ta jedna studija imala veliki broj koautora iz mnogih institucija iz više država pa stoga ima određenu težinu - nije djelo pojedinca ili neke male grupe.

Drugi primjer rasprave oko detalja konačnog izvješća je onaj oko razine mora. Kad govorimo o njoj pitanje je zanima li nas razdoblje od sljedećih nekoliko godina ili 100 i više godina... Projekcija daju porast do kraja ovog stoljeća reda veličine pola metra, u nekim ekstremnim situacijama i metar, što izgleda problematično zbog ugroženosti mnogih niskih delti. A još je ekstremnije kada gledamo dulje razdoblje. Bile su rasprave treba li javnost opterećivati s tim još ekstremnijim projekcijama. Na kraju su one zadržane u konačnom izvješću jer postoji jasna argumentacija kako će srednja razina mora definitivno rasti, nju možemo samo usporiti, a svako dodatno stoljeće omogućava veće usporavanje."

Izvještaji znanstvenika, ne političara ili vračara

"Valja naglasiti kako ova izvješća ne rade političari ili vračari, nego su to znanstvena istraživanja i riječi znanstvenika...

Vrlo brzo su bila prihvaćena izvješća Radne skupine 1 - koja govori o fizikalnom i kemijskom stanju sustava. U tom području nema nekih spornih stvari - temperatura raste u gotovo svakom kutku svijeta, delegati koji dolaze na sjednice su svjesni da se klima mijenja, da razina mora raste...

Ono gdje postoji još dosta neistraženih stvari, i gdje znanost ima dosta posla sljedećih godina - su dijelovi za prilagodbu, u smislu: "Koliko stvarno košta ako temperatura naraste za 2 ili 3 °C? Gdje možemo graditi sustave za obranu od poplava? Kako održavati sustave za obranu od požara? Postoji li rizik i ako da - koliki je - od nekih novih vrsta koje ulaze u rijeku ili šumu i rade promjene u biosferu? Postoji još puno potreba za istraživanjem...

Veći napredak vidljiv je u dijelu za ublažavanje - na koji način možemo smanjiti emisije stakleničkih plinova. Posljednjih godina uočljiv je velika transformacija energetskog sustava. Cijene vjetroturbina i cijene solarnih panela su povoljnije nego prije. Države sve više energije proizvode iz obnovljivih izvora... Sve to prati i istraživačka podloga i dokazi su puno jasniji."

Važnost znanstvenika i iz "malih" zemalja

"Hrvatski znanstvenik jednako je dobrodošao u istraživanjima kao i neki iz velike zemlje. Prije nekoliko godina imali smo u Hrvatskoj projekt u koji su bili uključeni znanstvenici s Geofizičkog odsjeka PMF-a i DHMZ-a, koji je rezultirao desetkom članaka koji su kasnije referencirani u izvješćima IPCC-a... Mislim da su hrvatski znanstvenici dobro integrirani, barem u klimatologiji i energetici.

U IPCC-u svaka država ima slobodu samostalnog nastupa, bez obzira na veličinu zemlje..."

Pesimistična poruka IPCC-a

"Na žalost, jedna je od poruka IPCC-a, iako vidimo pomak u energetici, proizvodnji hrane, u nekim dijelovima svijeta i drugim prilagodbama - mi zapravo ne idemo prema svijetu od 1,5 °C. Ovakvim tempom vjerojatno ćemo propustiti i 2 °C. Štoviše, najnovije procjene su da će svijet do 2100. godine biti topliji za čak 3 °C od onoga potkraj 19. stoljeća!?

Današnje emisije stakleničkih plinova su takve da smo mi sve dalje od 1,5 °C. Taj nam cilj očito promiče. Stoga su dosta ozbiljne rasprave na koji način ubrzati napore. Sada smo već zagrijali svijet za 1,1 °C. Naravno, ako dođemo na 2 ili 3 °C ne znači da ćemo 2 ili 3 puta teže funkcionirati, proizvoditi hranu, energiju, osigurati siguran život, ali problema će svakako biti..."

3 glavna dijela izvješća IPCC-a

"U samom izvješću imamo 3 glavna dijela.

U dijelu A se govori o trenutnom statusu i trendovima do 2100. godine, osim za razinu mora koja se analizira do 2200. godine.

Drugi dio govori više o različitim rizicima, primjerice u proizvodnji hrane, opskrbi pitkom vodom, za zdravlje ljudi...

Treći, završni dio izvješća su odgovori u najbližoj budućnosti - od daljnjeg jačanja institucija i postojanja meteoroloških službi koje moraju brzo i efikasno dati upozorenja na vremenske uvjete, ali možda najveći naglasak je bio da postojeća financijska sredstva treba usmjeriti i organizirati na ispravno korištenje...

Osim ovog izvješća postoji još destiliranih dokumenata, primjerice za urbane cjeline postoje na 4 stranice sažeci na koji se načine gradovi mogu prilagoditi na klimatske promjene, gdje mogu smanjiti emisije. Ili pak ako netko dolazi iz sektora financija i osiguravanja - gdje se ti sektori mogu aktivirati i više pomoći građanima u prilagodbi na klimatske promjene..."

Novi portal IPCC-a

"Ono što je posebno u ovom posljednjem, 6. ciklusu IPCC-a, je razvijanje portala pomoću kojeg građani mogu sami vidjeti izvore podataka, raditi analize, uvjeriti se koliko su neki podaci u njihovom području problematični..."

IPCC-a i na društvenim mrežama

"IPCC je aktivan i na društvenim mrežama pa gotovo svaki tjedan možete saznati nešto zanimljivo i korisno što ima utjecaja na naš svakodnevni život. Ponekad možemo biti zbunjeni nekim globalnim problemom i misliti da se ne tiče na naš svakodnevni život, međutim klimatske promjene itekako su i lokalni problem...", rekao je, između ostaloga, dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik Glavne ravnateljice DHMZ-a i predstavnik RH u IPCC-u - Međunarodnom panelu za klimatske promjene.

Arhivirana klima - "Iz svijeta znanosti" HR Sljeme

A u "Arhiviranoj klimi", povremenoj rubrici emisije "Klimatski izazov" emitiran je kratki izvadak iz emisije "Iz svijeta znanosti" HR Sljeme - ovogodišnjeg slavljenika - 70. godina starog/mladog regionalnog radija HRT-a. U emisiji emitiranoj u studenome 2018. godine dr. sc. Antun Marki s Geofizičkog odsjeka PMF-a govorio je o "Meteorološkim izazovima 6" - znanstvenom skupu Hrvatskog meteorološkog društva.