Klima i običaji

Narodne poslovice i običaji bili su glavne teme 19. emisije "Klimatski izazov". Možda neobično na prvi pogled - ili uho slušateljstvu Prvog programa Hrvatskog radija - ali ne i ako se barem malo promisli o klimatskim promjenama koje nam se događaju i u prosjeku osjetno toplijem vremenu od onoga kakvo smo imali prije više desetljeća.

Svjetska meteorološka organizacija objavila je nedavno kako su posljednje 8 godina najtoplije od kada se obavljaju službena instrumentalna mjerenja na svjetskom nivou, a podjednaki je zaključak i za Hrvatsku. Pritom je možda zanimljivo istaknuti kako je porast prosječne temperature zraka posljednjih 30 godina u odnosu na prethodno 30-godišnje razdoblje u većini Hrvatske oko 1 °C, ponegdje čak i blizu 2 °C.

Stoga bi se moglo očekivati kako i narodne izreke o vremenu imaju klimatski izazov?! Jesu li uistinu zastarjele ili blizu zastarijevanja, te što misli ne samo o njima, nego i o antropocenu, čovjekovoj prilagodbi i apokaliptičnom dobu u emisiji je govorio redoviti profesor s katedre za teoretske predmete zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, cijenjeni hrvatski etnolog i antropolog, autor mnogih popularnih knjiga, dr. sc. Tomislav Pletenac.

U želji da nam približi etnološku perspektivu klimatskog izazova prof. dr. sc. Tomislav Pletenac je, između ostaloga, rekao:

"Čini mi se da - kad provjeravate tu pučku prognozu, jer to nisu čak ni prave poslovice - ona ima dvije komponente. Naravno, može se ona promatrati kao dio odnosa s prirodom, ali ima i onu kohezivnu društvenu varijantu - stvaranje konsenzusa oko razumijevanja prirodnih pojava. Prema tome, neke će možda stvari nestati, kao što se to događa sa svim običajima, a neke će se zadržati zbog kojekakvih razloga, vrlo vjerojatno - društvenih razloga."

"Pučke prognoze su odgovor na nepredvidljivost prirode"

"Priroda je uvijek bila nepredvidljiva kategorija. Tog smo čak i danas svjesni, unatoč svoj tehnologiji i znanju koje smo stekli u međuvremenu. Radilo se o tome da je trebalo osigurati neki oblik reda u tom zapravo kaotičnom sustavu prirode. Taj red koji se nametao prirodi bio je uvijek društveni poredak. Zato su se takvi elementi gurali u jedne male književne minijaturne forme, koje obično nazivamo poslovicama, premda u striktnom žanrovskom smislu te priče o vremenu i mogu i ne mogu biti poslovice. To je više nešto što zovemo pučka prognoza, o kojoj je posebno govorio na žalost pokojni mr. sc. Milan Sijerković. To je doista pučka predodžba o vremenu, ali predodžba koja ima neki karakter postavljanja reda u prirodu, a ne samo puko pasivno promatranje prirodnog ponašanja. To je vrlo slično kao i s fantastičnim bićima. Nije nešto da se vjeruje u njih, nego društveni odgovor na nepredvidljivost društvenog života. Pučke prognoze su odgovor na nepredvidljivost prirode... U tom pučkom predviđanju se vidi da postoji za sve nešto. Ako će prosinac biti topao, kao što je bio prošli, tada će nas u ožujku i travnju dočekati teška zima. Očigledno je da se tu ne radi samo o prirodi, nego o pokušaju da se uspostavi neki poredak. Da zime mora biti pa sad kad će biti - nije važno. Samo da nju budemo na neki način spremni."

"Gotovo za svaku vremensku situaciju postoji izreka. Bilo ovakva ili onakva. To očigledno znači da je ona bila manje vezana uz predviđanje, a puno više uz socijalnu koheziju, dakle uz stvaranje nekog zajedničkog konsenzualnog oblika pogleda na prirodu - pokušavanje održavanja društvenog dogovora.

"Poslovice i običaji će se održati, bez obzira što se dogodilo, jer nemaju neku isključivo funkcionalnu ulogu... Običaji imaju sjajnu strukturu da mogu u sebe opisati što god društvo tog časa želi."

"Izreke su skupljene davno i danas se koriste u potpuno novom kontekstu."

"Mi smo, sa svim svojim akcijama, dio eko sustava... Doveli smo neke stvari u disbalans i sada nas je on počeo smetati... No, to ti disbalansi su puno prirodniji nego nekakva ideja harmonične djevičanske ideje prirode."

"Sumnjam da se povijest morala odviti na ovakav način... Nije moralo sve biti baš tako."

"No, priroda će veselo nastaviti živjeti i bez nas. Naravno, to ne znači da ne moramo nešto poduzeti. Ali je ključno pitanje iz koje perspektive poduzeti.. . Mi možemo poduzeti kontrolabilne ideje i sa znanošću riješiti ovo i ono. Ali mislim da to više nije put. To smo već probali. Moramo pronaći novi put."

Ako želiš riješiti klimu - razmišljaj kao klima!

"Moramo promijeniti kulturni pogled na prirodu. Ako želimo promatrati prirodu - moramo krenuti iz potpuno druge perspektive. Iz perspektive koju su, recimo, imali američki Indijanci ili bolje rečeno, Indijanci iz Amazone - postoji jedna kultura i mnogo priroda... Oni pokušavaju vidjeti svijet iz perspektive mrava, mravojeda pa čak možda iz perspektive planeta, zvijezda, neba, rijeke... Kad to prevedemo u suvremeni jezik - mogli bismo početi govoriti o aktivnih subjektima unutar prirode, koji mogu biti i drvo, i voda, i trava, životinje..."

Klimatske promjene su dosta apokaliptična situacija

"Filozofski gledano živimo u doba apokalipse. To je pomalo "sivkasta" misao... Maske su pale. Nešto se otkrilo što je prije toga bilo skriveno. Sigurno da su klimatske promjene upravo to - bilo je nešto što nam je bilo skriveno... Zapravo smo se mi promijenili i počeli uočavati ono što nam je inače bilo prikriveno, čemu nismo pridavali pažnju... Otvorio se jedan sasvim novi svijet... I u tom smislu - to je dosta apokaliptična situacija... Sve se promijenilo. Više nemamo ritmove godišnjih doba. Gomila toga na što smo navikli, na što nismo obraćali pažnju - odjedanput nam zauzima veliki dio pažnje... Na led i snijeg nekad nismo razmišljali, a sada razmišljamo - jer ga nema... Dolazi do velikih promjena... Nalazimo se u lančanoj reakciji u kojoj se nitko ne snalazi. U kojoj se razotkrilo nešto što je prije bilo skriveno. I što je možda i trebalo ostati skriveno. E sad, kako ćemo se sukobiti s tim - to je postapokaliptična situacija. Hoćemo li mi - što bi zaista bila katastrofa - nastaviti kao do sada ili ćemo probati promijeniti percepciju toga što nam se događa..."

Feral Atlas

Prof. dr. sc. Pletenac govorio je i o projektu "Feral Atlas" - platformi koja ima veliki potencijal za budućnost i koja pokušava riješiti problem odnosa čovjeka i prirode, a i o daljnjim očekivanjima etnologije.

O odgovornosti prema planetu

"Ako počnemo aktivno promatrati prirodu kao subjekt, a ne više kao neku pasivnu kategoriju nad kojom mi vladamo - napravili smo jako puno. I tu kreće pitanje odgovornosti - da li sam i koliko ja odgovoran prema prirodi na neki novi način! Da na neki način završimo s antropocentrizmom... Da počnemo shvaćati da ne možemo biti centralno mjesto svijeta i života nego ga moramo dijeliti s drugim bićima. I ta bića shvaćati kao subjekte... To je jedan oblik demokratske odgovornosti, inkluzivna dimenzija, koja nas jedino može spasiti."

"Čovjek je najadoptibilnija životinja jer posjeduje simbolički jezik kroz koji može brzo reagirati... Gajim nadu da je u relativno brzom roku moguće promijeniti dovoljno.. Da prihvatimo apokalipsu i ne shvatimo je samo kao katastrofu..."

A uz spominjanje mnogobrojnih narodnih izreka i pučkih prognoza pri kraju emisije prof. dr. sc. Pletenac je zaključio: "Moja omiljena: "Sveta Kata snijeg na vrata!" će se vjerojatno ili izgubiti ili će poprimiti neki ironični oblik."

U rubrici "Poziv s povodom" na telefonskoj vezi bila je pročelnica Službe za razvoj grada Splita Antonija Eremut Erceg, koja je, između ostaloga, govorila o splitskim planovima povećanja kapaciteta za proizvodnju solarne energije na javnim objektima u vlasništvu grada Splita. Planiraju postaviti solarne panele i fotonaponske elektrane na 14 javnih zgrada - 10 osnovnih škola, 3 vrtića i 1 sportska dvorana - i pritom uštedjeti oko 100 000 eura na nivou godine te primjerom pokazati kako se može ponašati "zeleno"...