ARHIV HRT-a je srce Hrvatske radiotelevizije i riznica hrvatske kulture i baštine. Jedan je od najstarijih, najvećih i najvrjednijih arhiva u ovom dijelu Europe. Čine ga odjeli Audiovizualno gradivo, Fono gradivo, Notno, foto, multimedijalno i drugo gradivo te Centralni informacijski odsjek. Audiovizualno, fono i notno gradivo je proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Kad zatrebamo stariju snimku onda zovemo našu radijsku Fonoteku. U Hrvatskoj je jedna od najvažnijih fonoteka Hrvatskoga radija, uz koju su i fonoteka Muzičke akademije, Instituta za etnologiju i folkloristiku, NSK i Gradske knjižnice Zagrea. Do 1959. govorno-glazbeni sadržaji dokumentiraju se zajedno, a od 1964. govorni se sadržaji dokumentiraju samostalno, ističe novinarka arhivistica HRT iz Odjela Fono gradiva, audio-dokumentacije Tamara Bregeš.
Jedna od zanimljivosti je kako je Radio imao i svoj časopis „Radio Zagreb“, a u jednom od brojeva iz 1958., slušatelji su mogli pročitati tekst nepoznatog autora, Kuda s Prijamnikom i zašto ga ne treba držati u kuhinji.
Za ovotjednu emisiju Tamara Bregeš izdvojila je zapis iz 1960. Božene Begović i Mladena Pozaića -o tome što im znači radio, te sjećanje Zvonimira Rogoza o tome kako je sastavio radio iz 1987. godine, te insert iz ciklusa "Iz starih radionica" koji je koncem 90 nastao u Zagrebu i okolici.
Bregeš je slušatelje da Odjelu Fono gradiva, audio-dokumentaciji doniraju svoje kazete, te materijal koji može pomoći sveobuhvatnom sagledavanju prošlosti, posebice za nastavljanje proučavnja na tragu Spomen knjigu Božene Begović. Njezin „Halo, halo ovdje Radio Zagreb…“ izrečen 1926. zaštitni su znak Radio Zagreba, a danas HRT-a.
Gramofonske ploče i snimke s njih na magnetofonske vrpce prvi su tragovi dokumentiranog materijala. Najstarija snimka, božićna misa održana u Zagrebačkoj katedrali, potječe iz 1925. godine. U fonoteci su, pohranjene sve važnije govorne i glazbeno-govorne emisije te razni koncerti snimani u HRT produkciji. Radio se za arhiviranje sadržaja tijekom svoje povijesti koristio analognim i digitalnim nosačima – analogni su gramofonske ploče i magnetofonske vrpce, a digitalni DAT kazete, CD i HD (harddisc). Danas je digitalizirano gotovo 80 posto građe sa ciljem zaštitite izvornika i kako bi se fono gradivo učinilo dostupnijim svim korisnicima. Kriteriji odabira za digitalizaciju su vrijednost i ugroženost gradiva te programski prioriteti. Misija Fono odjela je prikupljanje, snimanje i čuvanje te ponovno korištenje audio baštine nastale i emitirane u radijskim programima.
Osnovni kriteriji za odabir i izlučivanje fono gradiva su neponovljivost te vremenska i medijska tipičnost, a odabrani popis sadržaja sastavni je dio Protokola za pohranjivanja snimaka HRA. Svaki tjedan arhivira se oko 90 sati govornih i oko 40 sati glazbenih sadržaja. U spremišnim prostorima čuvaju se desetci tisuća arhivskih jedinica hrvatskih i inozemnih skladatelja, izdavača. Što stariji arhivski fond, to vrjedniji, jer čuva govor, stvaralaštvo. Suvremeni razvoj informacijske tehnologije i informatičkih sustava proizvodi elektroničke dokumente, te predstavlja nov izazov arhivskoj struci.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
