Goran Galić: 30 godina Vijenca u službi javnog dobra

Trideseta obljetnica pokretanja obnovljenoga Vijenca, dvotjednoga časopisa Matice hrvatske, obilježena je jučer u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Godine 1993. na Božić, izašao je Vijenac nakon dugog niza godina prestanka izlaska, podsjećamo od 1944. Obnovili su ga tadašnji predsjednik MH, Vlado Gotovac i prvi glavni urednik Slobodan Prosperov Novak sa suradnicima. Pokretati novine za kulturu usred rata bio je smion potez, kaže sadašnji glavni urednik Goran Galić, koji je u Vijencu počeo pisati i surađivati još kao student. Prisjeća se i svog prvog teksta, suradnje s Viktorom Žmegačem i mnogih imena koji su označili ne samo te novine, već i hrvatsku kulturu, umjetnost i znanost. 

I najnoviji broj posvećen je jubileju i dosadašnjim glavnim urednicima i njihovim suradnicima, koji su, nastojali sačuvati svježinu grana i na izbor dati različito cvijeće, na što nas je još u prvom broju Vienca 1869. pozvao Ivan Trnski. A redom Galićevi prethodnici bili su: S. P. Novak, Boris Maruna, Andrea Zlatar Violić, Ivica Matičević, Mladen Kuzmanović, Mate Maras, Andrija Tunjić i Luka Šeput.

Galić ističe kako je za opstanak Vijenca najvažniji, njihov izdavač Matica hrvatska, ali jednako važnim smatra kontinuirano financiranje od Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba, koji su prepoznali da je Vijenac javno dobro.

U obljetničkoj sezoni novinu su grafički osvježili, a prioritet će i dalje biti praćenje rada Matičinih ogranaka, žila kucavica lokalne kulture, otvaranje prostora za polemiku , njegovanje kritike i biti aktualni. Novine treba sačuvati jer one su dokument i za budućnost. "NItko se neće sjetiti što se pisalo po portalima za dvadesetak godina", no kaže Galić, i "mi pratimo sve trendove ovoga doba pa je Vijenac dostupan i digitalno". 

O Vijencu su sinoć na proslavi prigodno govorili predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, glavni urednik Vijenca Goran Galić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je naglasila kako su velika imena hrvatske kulture koja su pisala i govorila kroz Vijenac, pridonijeli našoj kulturnoj povijesti i povijesti našega društva, te dali golem doprinos različitim političkim događajima koji smo kao hrvatski narod prolazili u tom dugom razdoblju.