Hrvatski radio

Radio Sljeme

S UNESCO-ve liste svjetske baštine - katedrala sv. Jakova u Šibeniku

12.12.2021.

09:24

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Pogled na šibensku katedralu

Pogled na šibensku katedralu

Foto: Vesna Jurić Rukavina / Hrvatski radio

Šibenska katedrla nezaobilazna je svim posjetiteljima i turistima grada. Ako ste bili u Šibeniku, a niste vidjeli tu kamenu ljepoticu kao da niste ni bili – rekli bi Šibenčani. Zbog svoje posebnosti uvrštena je na popis Svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Šibenska katedrla se fotografira sa svih strana, a vreva posjetitelja od jutra do mraka. Nedaleko od katedrale podignut je i spomenik Jurju Dalmatincu, pa je i on na meti foto aparata svih vrsta. Brojni turisti zauzeti su i proučavanjem poznate galerije portreta suvremenika Jurja Dalmatinca. Riječ je o 74 skulpture glava (slike) ili 71 kako navode autori. Brojali ih nismo – ali nagađali smo tko je tko. Zanimljiv je sklad misnih slavlja i svih župnih aktivnosti u toj katedrali s onim što nosi turizam. 

U unutrašnjosti katedrale mir, luta pogled u visine, a posebnu pozornost privlači krstionica, to su nekad bila „prva vrata“ govori kroz ovo specifično putovanje vremenom i prostorom,  don Krešimir Mateša, katedralni župnik i biskupijski povjerenik za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.


U krstionici je obilje skulptorskih ukrasa, a u motivima najzastupljeniji je ljudski lik. Osim kipova četiriju proroka (od kojih su sačuvana samo dva), čitav je svod ukrašen reljefima anđela, glavama kerubina i impozantnom glavom Boga Oca. Trio punačkih i u pokretu modeliranih golišavih dječaka majstor je Juraj smjestio uz nosač krsnog zdenca, postavljen u sredini prostora.


Don Krešimir otkriva i znano ali i manje znano o Šibenskoj katedrali koja je puna priča. Ipak, to je trobrodna je bazilka s tri apside i kupolom, pa se ima što za reći i čuti. Gradnja je započeta 1431. godine na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal ranije postojeće crkve. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka. Zbog svoje ljepote, tehnika građenja, stilskih značajki te umjetničkih vrijednosti jedinstveni je spomenik europske sakralne arhitekture ali i među kršćanskim crkvama općenito.


Šibenska katedrala je trobrodna bazilika dimenzija 38x14 m i sa najvišom visinskom točkom na vrhu kupole od 38 metara. Posvećena je 1555. godine, a posvtio ju je biskup Ivan Štafilić. Jedina građevina u Europi koja je sačinjena isključivo od kamena. Za izgradnju katedrale nije se upotrebljavala vezivna žbuka, niti bilo kakvi drveni konstruktivni elementi. Zanimljivo je da je šibenska katedrala je prva montažna građevina u Europi sagrađena na principu utorenih ploča. Ovakve građevine se u Europi počinju pojavljivati tek u 19. stoljeću.


Gradila se više od 100 godina, a kroz taj period katedrala je nastajala sukcesivnim izmjenama triju različitih arhitektonskih koncepcija. Tijekom izgradnje izmjenila su se tri različita stila: gotički, mješoviti gotičko-renesansi i renesansni. Kao majstori gradnje navode se Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, te mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre, te zadarski majstor Mestičević.


Stalni popravci i restauracija 


Od 16. stoljeća na katedrali su kontinuirano rađeni brojni manji popravci. Popravci su prvenstveno bili u nastojanju da se zaustavi propuštanje vode. U drugoj polovici 19. stoljeća zalaganjem šibenskog arhitekta Paola Bionija, i uz potporu austrijske vlade izvršena je temeljita i sveobuhvatna restauracija. Nakon Drugog svjetskog rata u cijelosti je obnovljena sakristija (1947.-49.), a godine 1961. izvršena je kompletna statička sanacija katedrale. Tri granate ispaljene s broda bivše JNA, u rujnu 1991. g. probile su kupolu katedrale. Sanacija oštećenja kupole izvršena je od kolovoza 1996. do ožujka 1997. Katedrala je zaista stara i njoj treba stalna briga i obnova. Tako su i pune ruke posla za konzervatorsko-restauratorske radove. Posebni je izazov sanacija vanjskog dijela kako bi se spriječio prodor vlage zbog mora koje nije daleko i kiše, što je jedan od glavnih uzroka propadanja kamena.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici