Zagreb je bogatiji za jedan muzej. Otvoren je početkom prosinca prošle godine o 340. obljetnici utemeljenja Grkokatoličkog sjemeništa. U Muzeju koji se uključio u Noć muzeja, možete se upoznati sa značajnom povijesnom građom od starih ikona i vrijednih sakralnih predmeta koje više od tri stoljeća brižno skupljaju i čuvaju grkokatolički svećenici i sjemeništarci. Mogu se vidjeti predmeti poput bizantskih kovanica iz šestog stoljeća, ikone Krista Emanuela iz 16. stoljeća ili nekoliko metalnih biskupskih križeva iz 12. stoljeća i drugo. U muzeju je izložena i Žumberačka Bogorodica, relikvija koju su prije 500 godina sa sobom donijeli uskoci kada su počeli naseljavati Žumberak. Naš večerašnji gost je inicijator Sakralnog muzeja, Daniel Vranešić, grkokatolički gornjogradski župnik i ravnatelj Grkokatoličkog sjemeništa.
O Grkokatoličkom sjemeništu
Inicijativu za osnivanje sjemeništa pokrenuo je biskup Pavao Zorčić, a prilika se pojavila kada se proširila vijest da grof Patačić prodaje svoju kuriju u Ćirilometodskoj. Od 1681. pa sve do danas sjemenište je važan faktor u životu grkokatoličke eparhije i kulturnom životu grada Zagreba. Grkokatolički Uskoci sa Žumberka, osim što su sudjelovali u obrani Zagreba, preko sjemeništa su promicali znanost i kulturu.
Sjemeništarci su tako u 19. stoljeću imali Ilirsku čitaonicu, izdavali Vienac, časopis na hrvatskom jeziku, te sudjelovali u protumađarskim demonstracijama pa je tako Grkokatoličko sjemeništa odigralo i časnu ulogu u novijoj hrvatskoj narodnoj povijesti. Kroz sjemenište su prošli brojni uglednici hrvatskoga društva, među kojima i nadaleko zaslužni i poznati hrvatski povjesničar Tadija Smičiklas koji je bio i rektorom sjemeništa. Daniel Vranešić, grkokatolički gornjogradski župnik i ravnatelj Grkokatoličkog sjemeništa.
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu
To je drugostolna crkva Križevačke biskupije i župna crkva grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Pripada Žumberačkom Vikarijatu Križevačke biskupije. Projektirao ju je poznati arhitekt Hermann Bolle u historicističkom stilu. Nalazi se u u Ćirilometodskoj ulici, između Kule Lotrščak i Trga svetog Marka.
Na Gornjem gradu se i ranije, od 17. stoljeća, nalazila crkva u Grkokatoličkom sjemeništu koje je izgrađeno 1681. za novake sjemeništa i grkokatoličke vjernike, većinom Žumberčane, uskoke i klerike koji su živjeli u Zagrebu i okolici. Međutim, požar 1766. je uništio većinu crkvenih knjiga koji bi mogli točno datirati koliko dugo zapravo postoji grkokatolička crkva na Gornjem gradu. Sadašnja crkva izgrađena je za vrijeme biskupa Ilije Hranilovića 1886. godine, kada je na mjestu nekadašnje crkve sv. Vasilija (1831.) podignuta nova, posvećena sv. Ćirilu i Metodu. Župa koristi prostore Grkokatoličkog sjemeništa koje ustupa prostor koji služi kao župna kancelarija, a od 1932. i jednu dvoranu uz sakristiju.
Konkatedrala sv. Ćirila i Metoda izgrađena je po nacrtu Hermana Bollea u neobizantskom stilu historicizma. U crkvi su i vrijedne slike Ivana Tišova. Ikone na ikonostasu izradili su E. A. Bučevski i prof. Nikola Mašić. U zvoniku crkve visokom 50 m nalaze se tri zvona: najveće mase 782 kg posvećeno je sv. Ćirilu i Metodu, srednje mase 395 kg posvećeno je Presvetoj Bogorodici i najmanje mase 230 kg posvećeno je sv. Vasiliju. Crkva posjeduje dragocjeni križ za tetrapod, kivot i dvije plaštanice, te umjetnički izrađen komplet ripida za križem
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
