Sudbine glazbenika: Elly Bašić

„Život i djelo Elly Bašić“ knjiga je autorice dr.sc. Denis Vasilj koja je godinama istraživala život i stvaralaštvo Gabriele Lerch Bašić rođene u Zagrebu 1908. godine u židovskoj obitelji. Elly Bašić u svjetskim je razmjerima poznata po funkcionalnoj muzičkoj pedagogiji. Zanimljivost knjige o kojoj večeras govorimo je i zbog toga što Denis Vasilj prvi puta donosi bogatu arhivsku građu o postignućima Elly Bašić kao  hrvatske glazbene pedagojinje i pijanistice, koja je još kao studentica otvorila u Zagrebu, privatnu školu "Beethoven",  1938.godine. Ono što danas baštinimo od Elly Bašić kako u Zagrebu, tako i diljem Hrvatske i svijeta je funkcionalna muzička pedagogija, ističe dr.sc. Vasilj. U Zagrebu to dokazuje škola koja radi od 1965. godine , najprije u Mlinarskoj,a od 2020. dobiva na korištenje zgradu u Vlaškoj 87.  Elly Bašić umrla je u Zagrebu 1998. godine i pokopana je u obiteljskoj grobnici Lerch na Mirogoju. 

Odnos i svjedočanstva dr.sc. Denis Vasilj-Elly Bašić kao izazov i inspiracija 

Kad je kao mlada studentica Muzičke akademije u Sarajevu prisustvovala telefonskom razgovoru tadašnjeg profesora Vinka Krajtmajera i profesorice Elly Bašić, Denis nije ni slutila da će jednog dana istraživati njezin život i baš o njoj napisati knjigu koja je proizašla iz njene doktorske disertacije.

Naime, u trenutku poziva, kazuje Vasilj bila je u profesorovom kabinetu na konzultacijama. Tada ju je Krajtmajer, prof. Bašić predstavio kao “sjajnu funkcionalku“ a kako je uskoro slijedilo njeno preseljenje u Zagreb iz Sarajeva, profesor ju je predložio za rad u Funkcionalnoj muzičkoj školi. Nakon par trenutaka- došla je potvrda Elly Bašić – "neka dođe", kađe Denis Vasilj i ističe kako je taj telefonski poziv bio presudan trenutak za njeno „putovanje“ s Elly Bašić koje još uvijek traje.

Vasilj za "Nepregledno blago" kazuje o predavanjima prof. Bašić, susretima u njezinom stanu, u Ilici 43 gdje su analizirale i sukreirale metodičke postupke primijenjene u nastavnoj praksi. Elly Bašić je uvijek je inzistirala na argumentiranim odgovorima svojih postavljenih pitanja: Što radiš? Kako radiš? Zašto to radiš? Ta pitanja postala su glavni pokretači glazbeno-pedagoškog istraživanja i djelovanja na koje je uvijek trebalo dati kreativno-funkcionalan odgovor, kaže Vasilj.

Vasilj svjedoči i o vremenu u kojem djeluje Elly Bašić, vremenu kada je teško bilo biti žena, a pogotovo žena ispred svog vremena. Posebno emotivno Vasilj govori o svima koji su pak svjedoci životnog puta Elly Bašić i koji su joj pomogli u istraživanju ustupivši njihovu arhivsku građu, iskustva i sjećanja. Najznačajniji među njima bio je njezin sin Relja Bašić, ističe Vasilj.

Ono što je posebno veseli a to je povratak Elly Bašić na Muzičku akademiju u Zagrebu. 14, svibnja 2024., kada će na neki način kroz njeno predavanje ta velika hrvatska glazbena pedagoginja simbolički oživiti i ući. Naime od 1941. do danas nije se na MAZ dalo dovoljno prostora stvaralaštvu E. Bašić koju respektira cijeli svijet.

O Elly Bašić

Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala glasovir i apsolvirala kompoziciju i dirigiranje. Između 1929. i 1945. vodila u Zagrebu eksperimentalnu glazbenu školu, koju je sama osnovala. Osim svoje škole "Beethoven", suosnivačica je i Muzičke škole Pavao Markovac. 

 Od 1945. do 1973. predavala na glazbenim školama u Zagrebu, Kazališnoj akademiji u Zagrebu te na glazbenim akademijama u Zagrebu i Sarajevu. Na znanstvenoistraživačkom polju radila je na temama o kreativnosti djeteta i objavila 30-ak radova uz posebno važnu izložbu Muzički izraz djeteta (Ljubljana, Zagreb, Beograd, Ženeva, Bratislava, Moskva). Najvrjednije je njezino postignuće izum i utemeljenje tzv. funkcionalne glazbene pedagogije (škola u Zagrebu ) s motom  »svako dijete ima pravo na glazbenu kulturu«. Smatra se jedinim autorom cjelovite i izvorne glazbene pedagogije u povijesti hrvatskoga glazbenog školstva. Iznimno se uspješno bavila temama kao što su Dijete i muzikalnost, Emocionalno inhibirana djeca, Djeca s poteškoćama u razvoju te nizom raznih drugih glazbeno-pedagoških problema. Rezultate istraživanja predstavila je u nizu od tridesetak radova na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te posebno znamenitom i uspješnom izložbom Muzički izraz djeteta koja je bila postavljena, između ostalog, i kod UNESCO-a u Ženevi 1955.godine, Njezin udžbenik "Sedam nota sto divota" bio je dugo najprodavaniji priručnik na području solfeggia u Hrvatskoj.

Prva je u svijetu artikulirala dječje brojalice, spontano glasanje i drugo. Radove je osim u stručnim publikacijama objavljivala i u dnevnom tisku. Njen je i značajni prinos kao etnomuzikologinje, muzikoterapije-kasnije glazbene terapije i drugo. 

O dr.sc. Denis Vasilj

Rođena je 1962. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju glazbenu školu Josipa Hatzea. Godine 1982. diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, teorijski odsjek, gdje je zbog izuzetnog uspjeha uspjela položiti III i IV godinu u jednoj akademskoj godini. Dobitnik nagrade Hasan Brkić za najboljeg studenta Sveučilišta. Godine 1982. postaje stalni zaposlenik Obrazovnog centra za kulturu i umjetnost NAŠE GLAZBENE ŠKOLE kao profesor teorijskog odjela Funkcionalne glazbene škole u Zagrebu. Predaje nekoliko predmeta; harmonija, kontrapunkt, vokalna tehnika, metodika, glazbeni oblici, solfeggio, sviranje partitura. Godine 1995. osniva tvrtku DENI-TON iu sklopu nje otvara glazbenu učionicu u OŠ Malešnica te radi kao vanjski suradnik kao profesor glazbene kulture do 1999. Od 1999. radi kao profesor glazbene kulture. glazbene kulture u OŠ Kreativni razvoj i glazbena umjetnost u Gimnaziji dr. Tino Časl. Od 2005. godine radi kao stalni profesor teoretskih predmeta u Glazbenoj školi Zlatka Balokovića, te podučava vokalne tehnike pjevačima različitih glazbenih izričaja (pop, zabavna, duhovna glazba...) s kojima radi kao supervizor na njihovim glazbenim projektima.  Velik prinos je dala kroz monografiju o Glazbenoj školi Zlatka Balokovića s dr. sc. Martinom Mičija Palić.