Neka morska pitanja

U 25. emisiji "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija govorilo se o povezanosti klimatskih promjena i mora, oceana. Stručni gost bio je dr. sc. Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u Institutu Ruđer Bošković, koji trenutačno radi istraživačkoj postaji Martinska u Šibeniku, u sastavu Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša.

Evo nekih dijelova razgovora, koji se detaljnije može poslušati u radijskoj slušaonici i u audio zapisu na kraju ovog teksta.

O donedavno dugotrajnoj oseki na Jadranu

Dr. sc. Ivica Vilibić: "Možemo umiriti slušatelje koji su prije desetak dana mislili da je more pobjeglo. U međuvremenu je krenulo jugo, tlak je malo pao i more se vratilo... Nije se ništa posebno neuobičajeno dogodilo. Tijekom godine more varira. Zimi se more hladi, a hladno more ima veću gustoću pa se more na naki način smanji, uđe u sebe. I to je jedan od glavnih razloga zašto se najveće oseke najčešće javljaju u veljači i ožujku, kad je Jadransko more najhladnije. To je jedan dio priče.

Drugi dio priče je dugotrajno malo povišeni tlak. I to ništa posebno, oko 1020 hPa. Inače može ići i do oko 1040 hPa. Da je bio 20 hPa veći, tada bi razina mora bila 20 cm niža. Otprilike za 1 hPa more ide gore ili dolje za 1 cm.

Treća bitna činjenica je, koju ljudi najčešće percipiraju što se tiče razine mora - plima i oseka. U toku dana imamo plimu, pa se more digne, imamo oseku pa se more spusti. Oseka je u nekim dijelovima mjeseca i godine jača, u nekim slabija. I baš je prošlih tjedana bila najjača - kad je pun mjesec i mlađak, zbog gravitacijskog privlačenja sunca i mjeseca u istu stranu."

Jadran je sve slaniji

"Četvrta stvar je što već dugo vremena imamo manjak oborine u našem obalnom području. Zbog tog manjka oborine salinitet mora raste, pri čemu raste i gustoća mora pa more pada. Dodatno je važno znati da je u zadnjih 5, 6 godina salinitet Jadrana naglo porastao i zbog dolaska slane vode iz istočnog Sredozemlja gdje je salinitet također jako porastao zbog manjka oborina u tom području. Sve to skupa je došlo u isto vrijeme pa se mora dosta povuklo."

Četvrtasti križni valovi na Bačvicama

"Četvrtasti križni valovi na Bačvicama su zanimljivi jer se ta pojava ne događa često. To je jedan rijedak fenomen koji se događa u plitkom moru, kakvo je u Bačvicama, i to za slabog vjetra i valova koji dolaze i udaraju u obalu pod kutom od oko 45 °. Valna duljina toga vala je veća od dubine mora. Kad je more dublje, ni na Bačvicama se ne događaju takvi valovi. Moraju biti ispunjeni svi uvjeti, što nije često... Nema mjesta za zabrinutost, ali je zanimljivo za vidjeti."

Zbog klimatskih promjena Jadran sve topliji i slaniji

"Na Jadranu imamo dosta dugački niz mjerenja, još iz doba Austrougarske, pa možemo zaključivati kako i koliko raste njegova i temperatura i slanost. Klimatske projekcije za cijelo Sredozemlja, pa tako i za Jadran, govore o daljnjem povećanju i temperature i slanosti.

"Naravno, projekcije su jedno, a koliko će se more zagrijati i dignuti tek ćemo vidjeti u budućnosti. To je kao vremenska prognoza. Već za sutra možemo pogriješiti. Doduše, danas su vremenske prognoze poprilično dobre, ali to je prognoza. Klimatske projekcije se rade klimatskim modelima. Kada ih pripremamo, pokrećemo najprije podatke iz prošlosti i analiziramo jesmo li dobro prilagodili model tim podacima. Ako znamo da je model dobar za prošlost - nadamo se da će biti dovoljno dobar i za predviđanje budućnosti. Prema tim projekcijama, između ostaloga, temperatura mora će nastaviti rasti u svim slojevima, vjerojatno najviše na površini. I salinitet će porasti. U sjeverom Jadranu možda će promjene biti nešto manje jer se očekuje više oborine nego na južnom dijelu Jadrana, a još veće razlike i problemi će vjerojatno biti na jugu Italije i u Španjolskoj.

Porast saliniteta i temperature utjecat će na živi svijet. Pitanje je hoće li se, primjerice, škampi uspjeti prilagoditi i preživjeti ili će izumrijeti... U Jadran dolazi sve više vrsta iz toplih mora, kroz Sueski kanal čak iz Crvenog mora. Neke vrste su se već udomaćile, recimo plavi rak se često spominje u zadnje vrijeme kao buduća delicija... Sve su to posljedica klimatskih promjena. Kao i zakiseljavanje mora."

Porast razine mora je gotovo siguran, ali ne znamo koliko

"Prema klimatskim projekcijama porast razine mora bit će u cijelom svijetu. Procjenjuje se oko 50 cm. Za sam Jadran procjene još nisu toliko pouzdane. Možda će rasti manje baš zbog ovog porasta saliniteta. Znamo da će ići gore, ali nismo sigurni koliko. Ali recimo 10-20 cm za Veneciju znači hoće li biti poplavljena 30 % ili čak 70 %. To je vrlo bitno, ali to još nismo sigurni.

"Otapanje ledenjaka je veliki problem."

"Oceanografi su razvili razne instrumente, između ostaloga i sonde koje odlaze i mjere ispod ledenjaka, i na temelju tih izmjerenih podataka se otkrilo da se ledenjaci više otapaju ispod razine mora, nego iznad. I to je puno veći problem nego što se mislilo... Porast od topljenja ledenjaka je otprilike jednako značajan kao i porast razine mora zbog zagrijavanja, stoga i širenja njegove površine... Ta dva utjecaja - od topljenje ledenjaka i zagrijavanja mora su otprilike slična."

O klimatskom modeliranju oceana

"Na nedavnoj radionici o klimatskom modeliranju oceana u Liverpulu su se skupili ljudi koji se bave ili će se tek baviti obalnim oceanografskim modeliranjem. Globalno modeliranje svijeta već postoji dulje vremena dok je ovo novije područje fine skale, visoke rezolucije, čak manje od kilometra, do sada bilo "slaba karika" u klimatskom modeliranju. Razmjenom znanja između stručnjaka koji se time bave u raznim dijelovima svijeta očekuje se napredak i u ovim istraživanjima. Treba znati da rezultati tih modela nisu prognoze za nekoliko dana, nego za nekoliko desetljeća, čak i 100 godina."

Potreba razmjene. otvorene znanosti i zajedničkog znanja

"Kod istraživanja mnogo čega, pa i klimatskih promjena, važna je međunarodna znanstvena suradnja jer nitko sam ne može riješiti taj problem. Postoje različiti znanstvenici i aspekti proučavanja klimatskih promjena - to je tema koja privlači velik broj istraživača. Imamo IPCC - Međunarodni panel za klimatske promjene koje je krovno tijelo koje sve objedinjuje na svjetskoj razini, ali to je vrlo vrlo težak posao jer i znanstvenici su samo ljudi..."

"Potreba zajedništva i suradnje u znanosti je jako važna. Puno je vrednije znanje na hrpi, nego kad svatko svoje znanje drži za sebe. Znanje svakog znanstvenika je kao jedna mala izolirana kap, a kad razmjenjujemo znanje, kad učimo jedan od drugoga - možemo znanje lakše primijeniti... Znanstvenik sam je nitko i ništa. To je moj osobni stav. Mi se ostvarujemo kroz suradnju.... Surađujući s "jačim" ljudima nego što smo mi - i mi jačamo, i kroz suradnju sami sebe razvijamo... Moramo se zalagati za otvorenu znanost, svima dostupne podatke koji su plaćeni javnim novcem.", rekao je, između ostaloga, dr. sc. Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u Institutu Ruđer Bošković.

A u završnoj rubrici "Arhivirana klima", emitiran je isječak iz emisije "Europa Ekspres" Majde Makovec Joksimović i Gorana Kušeca s kraja lipnja 2011. godine, u kojoj je sudjelovao i Željko Trkanjec, novinar "Jutarnjeg lista". Naravno, tema je bila klimatska – zaključenje klimatski važnog poglavlja u pregovorima za ulazak u Europsku uniju.