Sunčani ZEZ i pozdrav plinu

U emisiji "Klimatski izazov" emitiranoj 22. 2. 2023. godine na Prvom programu Hrvatskog radija bile su dvije teme sa zajedničkim nazivnikom - neutralizacija emisije stakleničkih plinova i s njom povezana proizvodnja sve potrebne energije iz obnovljivih izvora, te deplinofikacija Republike Hrvatske, budući da se plin pogrešno svrstava u obnovljive izvore. Stoga je u emisiji govorio Mislav Kirac, programski koordinator Zelene energetske zadruge, koja je ovih dana pokrenula "ZEZ Sunce" te prof. dr. sc. Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, s kojim je za HRT-ovu emisiju "Eko zona" razgovarao urednik emisije Mladen Iličković.

"ZEZ Sunce" pomaže neutralizaciji stakleničkih plinova

Neutralizacija emisije stakleničkih plinova jedan je od vjerojatno glavnih ključeva rješenja klimatskog izazova. Naravno, pritom je poželjno da i dalje imamo svu energiju koja nam treba, prije svega električnu. Nju bismo trebali proizvesti iz izvora koji manje onečišćuju atmosferu. Primjer za takvu energiju novost su u radu ZEZ-a, to jest Zelene energetske zadruge, koja ove godine broji okruglih deset godina djelovanja i ovih je dana pokrenula dodatnu zadrugu - "ZEZ Sunce".

Evo što je o tome, između ostaloga, rekao Mislav Kirac, programski koordinator ZEZ-a:

Energetsko zadrugarstvo

"Zadruga je jedan oblik udruženja građana koji udružuju svoj rad da bi ostvarili zajedničke ciljeve, za razliku od dioničkog društva koje je društvo kapitala. Osnovali smo zadrugu jer smo bili inspirirani primjerima iz Europe, iz zemalja koje imaju veliku i dugu tradiciju energetskog zadrugarstva - udruženja sa stotinama tisuća ljudi koji su razvijali projekte obnovljivih izvora energija... S tim smo ciljem energetske tranzicije i mi prije 10 godina osnovali ZEZ."

"Zadruga je organizacija u kojoj svaki član ima jednako pravo glasa neovisno o ulogu. Jedan član - jedan glas. To je međunarodni zadružni princip. Ulaganje u konkretne projekte, u konkretnu proizvodnju energije, ne špekulativno ulaganje, nego vrlo konzervativno u dugotrajno isplative projekte čiste energije."

"Građanska energija podrazumijeva da su građani uključeni u energetsku tranziciju. Građani su vlasnici solarnih elektrana na svojim kućama, ali mogu biti i suvlasnici, ulagači u veće projekte solarnih ili vjetroelektrana... ZEZ podržava obje grupe. U njemu je sada 15 stručnjaka koji rade na razvojnim projektima obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na građansku energiju."

"Obnovljivi izvori energije dostupni su posvuda u Hrvatskoj."

"Imamo i sunca i vjetra. To je takva tehnologija koja se može graditi i lokalno, čak na pojedinoj kući, za razliku od tradicionalnih izvora energije, poput termoelektrana i nuklearnih elektrana, koje su centralizirane, točkaste, velikih snaga - iznimno kompleksni sustavi."

"Obnovljivi izvori energije su zgodni jer možete proizvoditi energiju za vlastite potrebe. To je revolucija u načinu promišljanja o energetici."

"Jedna lijepa priča je još prije 10 godina postavljena solarna elektrana na krovu osnovne škole u Kaštelima."

"2018/19 je ZEZ realizirao kampanje za obnovljive izvore energije u Križevcima, na zgradama tehnološkog parka i gradske knjižnice... I već 5 godina ZEZ isplaćuje građanima-ulagačima od 3,5 do 4,5 % godišnjeg prinosa."

"Edukacija je jedan od glavnih fokusa ZEZ-a, i to ne samo edukacija građana, nego i predstavnika gradova, općina."

"Iznimno brzo se mijenja zakonodavni okvir koji regulira na koji način se može graditi, kakva se prava imaju... Pokazuje se u praksi da svakome koji krene u proces izgradnje vlastite solarne elektrane na svojoj kući treba neku vrstu administrativne podrške."

"Računamo i na podršku Grada Zagreba koji ima program solarizacije - postavljanje 10 MW solarne energije na javne površine i zgrade, u kojem se navodi da će se taj program realizirati uz podršku građana.

"Energetske zajednice treba implementirati u hrvatsko zakonodavstvo"

"Europska komisija je uvela pojam energetske zajednice, koji se tek nedavno pokušao implementirati u hrvatsko zakonodavstvo, s ciljem da se građane stavi u centar energetske tranzicije. Da se građanima da prilika. Za to treba omogućiti da građani i građanske inicijative mogu ravnopravno sudjelovati na tržištu usluga, da mogu konkurirati profesionalnim tvrtkama i velikim investicijskim fondovima koji su takve projekte uobičajeno radili... To u Hrvatskoj još nedostaje, a važno je ako se želi građanska energija i uključivanje građana u ovakve projekte."

"U nekim europskim zemljama građani su kroz energetske zadruge suvlasnici ogromnog dijela, 30 do 50 %, svih obnovljivih izvora energije, prvenstveno vjetroelektrana u tim zemljama. Kod nas imamo veliki broj vjetroelektrana u koje građani nisu uključeni."

"U Hrvatskoj bi svakako trebalo brže mijenjanje propisa koji su dosta nedorečeni, stvaraju konfuziju i ne omogućavaju realizaciju energetskih projekata."

"U Hrvatskoj nedostaje instalatera"

"Instalatera će nedostajati sve više jer je interes sve veći... Cijene majstora su poskočile... I cijena opreme se povisila zbog problema u lancima dobave, ali se u posljednjih mjesec, dva stabilizirala, cijena panela i invertera je opet pala, tako da ne vjerujem da će dugoročno solarna energija postati neisplativa za kućanstva.", rekao je, između ostaloga, Mislav Kirac, programski koordinator ZEZ-a - Zagrebačke energetske zadruge.

Deplinofikacija RH

Plin se godinama pogrešno smatra kao alternativna, obnovljiva energija. Zbog toga postoji studija deplinofikacija Republike Hrvatske, čiju je izradu od znanstvenika sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje naručila nevladina organizacija "Zelena akcija". Voditelj studije bio je prof. dr. sc. Neven Duić, s kojim je za HRT-ovu emisiju "Eko zona" razgovarao urednik emisije Mladen Iličković.

Evo što je rekao, između ostaloga, prof. dr. sc. Neven Duić:

"Deplinofikacija je potrebna da bismo sačuvali klimu. Također, u ovoj energetskoj krizi u kojoj se nalazimo, potrebno je vrlo brzo reagirati na smanjenje dobave plina i naći optimalna rješenja. Ne samo ona koja će riješiti krizu za sljedeće dvije godine, nego ona koja će biti kompatibilna s hrvatskom pozicijom od 2050. godine."

"Do rata u Ukrajini plin je bio tranzicijsko gorivo u smislu zamjene ugljena. On nije tranzicijsko gorivo za grijanje jer tu imamo alternativna rješenja kao što su dizalice topline i toplane, nego za električnu energiju, jer još uvijem koristimo nešto ugljena. I uglavnom je bila ideja da plin bude tranzicijsko gorivo u istočnoj Europi i Njemačkoj. Međutim, ono što se dogodilo je poskupljenje plina za dobavu i spoznaja da je rapidan prijelaz na obnovljive izvore energije bolje rješenje od plina kao tranzicijskog goriva za električnu energiju."

"Kad se uspoređuju cijene proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, plina i drugih izvora može se zaključiti kako su vjetar i solar na oko 40-ak eura po 1 MWh kad se gleda širi prostor. U Hrvatskoj je to malo više jer je vjetar nešto slabiji, ali to je negdje 5 puta jeftinije nego nuklearna energija te 7-8 puta jeftinije nego plin u ovom trenutku. Znači obnovljivi su daleko najjeftiniji izvor električne energije."

"Plin u Hrvatskoj treba zamijeniti vjetar i solar. Trebamo graditi po oko 400 MW vjetra i solara godišnje. I plus toga treba zamjenjivati plinske bojlere s dizalicama topline, također nekih 400 MW godišnje. Plus - trebat će nam elektrolizatori da bismo industrijsku proizvodnju također skinuli s plina i prebacili na obnovljive izvore preko vodika, nekih 40 MW godišnje."

"Vjetar i solar su isplativi sami po sebi."

"I trebali bi biti s obzirom na sadašnju cijenu struje i očekivanu sljedećih godina... Za elektrolizatore postoje europski novci. Oni još uvijek nisu isplatljivi ili su samo rubno u usporedbi sa sivim vodikom, ali procjenjuje se da bi do 2030. godine zeleni vodik trebao biti kompetitivni sa sivim vodikom."

"Trebat će izgraditi dodatne dijelove mreže. Posebno je tu važna veza između kopnenog dijela Hrvatske i Dalmacije, koja ima najbolje kapacitete za vjetar i solare.... Trebat će još dodatnih dalekovoda ako ćemo ići u razvoj pučinskog vjetra."

"Veliki je problem instalatera solara i dizalica topline, kojih nema dovoljno i još moraju prijeći dodatne procese edukacije. Trebat će država intervenirati, donijeti neke strateške odluke."

"Vidimo 2 nivoa poticaja za domaćinstva za izbacivanje plina. Jedan je za magistralne investicije - potrebno je povući određeni broj magistralnih toplovoda po gradovima da se građani mogu spojiti na toplane.

"Kućanstva trebaju dobiti subvenciju da se plinski bojler zamijeni ili priključkom na toplanu ili dizalicom topline. To bi bilo najbrži način deplinofikacije. Za to se sredstva mogu dobiti djelomično iz Europske unije i šteta je da to Hrvatska ne uzme."

"Deplinofikacija je moguća. I to do 2035. godine."

"Jeftinije je ići u deplinofikaciju nego nastaviti razvijati sadašnji sustav. Bitno je pokrenuti širu društvenu raspravu što je hrvatski nacionalni interes.", zaključio je prof. dr. sc. Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.