"Povelja s pečatom od zlata začetak gradskog arkiva"

U Muzeju grada Zagreba postavljena je mini- izložba "Povelja s pečatom od zlata začetak gradskog arkiva". Poetski je to naziv o začetaku gradskog arhiva, odnosno riječ o temeljnom dokumentu ili nultom dokumentu grada Zagreba, Zlatnoj Buli. U Crnoj Laszowski sobi koja je u predvorju Muzeja, ovoga nećete vidjeti Zlatnu bulu, već potvrdnicu Maksimiljana II., iz 16.st., ističe muzejska savjetnica i jedna od autorica ciklusa izložbi, posvećenih njihovom utemeljitelju Laszowskom,  Aleksandra Bugar. 

Izložba "Povelja s pečatom od zlata začetak gradskog arkiva", povezana s Emilijem Laszowskim, prvim prvim kustosom i upraviteljem Muzeja grada Zagreba, otvorena je jučer u Muzeju grada Zagreba. Ovo je četvrta iz ciklusa mini-izložbi izloženih u Crnoj Laszowski sobi, u predvorju Muzeja, a rezultat je suradnje s Državnim arhivom u Zagrebu. Muzej grada Zageba, do kraja ove godine priprema još dvije izložbe iz ciklusa mini-izložbi, koje su za sada pokrivene velom tajne.

Inače, Muzej je u ovoj godini realizirao je hibridni izložbeni projekt koji uključuje virtualnu izložbu i njeno proširenje u stvarni prostor MGZ, u vidu mini-izložbe u svom predvorju. Hibridni projekt i virtualna izložba povezani su s prvim upraviteljem Muzeja grada Zagreba te njegovim prvim kustosom Emilijem Laszowskim, podsjetila je muzejska savjetnica Aleksandra Bugar.

U središtu pozornosti ove mini- izložbe je Povelja s pečatom od zlata , što je poetski naziv o začetaku gradskog arhiva, odnosno riječ o temljnu dokumentu, nultom dokumentu grada Zagreba, Zlatnoj Buli. U Crnoj Laszowski sobi koja je u predvorju Muzeja, ovoga nećete vidjeti Zlatnu bulu, već potvrdnicu Maksimiljana II., iz 16.st., ističe muuzejska savjetnica i jedna od autorica ciklusa izložbi, Aleksandra Bugar.

Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodijelio Zagrebu 16. studenoga 1242. povelju Zlatnu bulu, kojom je Zagreb stekao položaj kraljevskog i slobodnoga grada. Sedam stoljeća kasnije Laszowski je pisao o Zlatnoj buli te njezin tekst slatinskog preveo na hrvatski jezik. Godine 1896. Zlatna bula otputovala je, u Budimpeštu na Milenijsku izložbu, za koju je Laszowski odabrao i pripremio za izlaganje 179 izložaka iz Zemaljskog arhiva u Zagrebu.

Zlatna bula Bele IV., a bila je čuvana u posebnoj, za nju izrađenoj spremnici, koja se danas čuva u Muzeju grada Zagreba. Laszowski je zapisao da je postojanje gradskog arhiva upravo započelo dobivanjem Zlatne bule, a za njom i drugih isprava, koje su utvrđivale prava i slobode Grada Zagreba.

Podsjetimo se…

Prvi pisani izvor o čuvanju gradskog arhiva potječe iz 1572. i govori o važnim poveljama u škrinji smještenoj u prostoru sakristije crkve sv. Marka. To spremište bilo je osigurano s četiri brave, čije su ključeve čuvali četiri gradska senatora. Arhivsko je gradivo po prvi puta bilo popisano u 18. stoljeću. Gradsko poglavarstvo je 1883. zadužilo Ivana Krstitelja Tkalčića za sređivanje i objavljivanje zbirke izvora Povjestni spomenici slobodnoga kraljevskog grada Zagreba. Nakon Tkalčićeve smrti, 1905., Laszowski je, kao vrstan poznavatelj latinskog jezika i arhivist, s iskustvom u publiciranju arhivskih izvora, naslijedio svoga učitelja i prijatelja na priređivanju spomenute zbirke.

Družba Braća Hrvatskoga Zmaja s Laszowskim na čelu je 1907. utemeljila kapitalne gradske ustanove u Kuli nad Kamenitim vratima gradsku knjižnicu i gradski muzej s arhivom. Taj arhiv bio je sačinjen od isprava i spisa onih najstarijih smještenih u jednoj škrinji i velike količine arhivalija koje je pronašao prilikom premetanja gradske vijećnice, tavana joj i podruma. Iz skučena i neprikladna prostora Kule, gradski arhiv je 1914. premješten na čuvanje i sređivanje u nove prostore Zemaljskog arhiva. Tamo je brigu o njemu, službeno, kao kustos arkiva nastavio Emilij Laszowski.

Muzej grada Zagreba u čast svoga utemeljitelja, pripremio je i poseban vodič kroz postav Gradskoga muzeja iz 1910., „Stopama Laszowskog“.

Te daleke godine, u Muzej je pristiglo oko 1000 predmeta, koje možete u Vodiču, otkriti uz pomoć cilindra, šešira kakav je Laszowski često nosio. Mi smo podigli samo nekoliko puta šešir. Otkrili smo zastavu zagrebačkog Gradeca, kutiju za balotažu s crnim i bijelim kuglicama, zastavu gradečkoga ceha zidara, klesara i tesara, ali i križ Ivana Krstitelja Tkalčića, i simbolični čekić i lopaticu za polaganje kamena temeljca Rudolfove vojarne.