Priča o Karlovcu ima mnogo. No, možda i Karlovac postane grad koji neće stajati sa strane, što mu silno želimo – jer vrijeme je da silni putnici koji prolaze brzom cestom kroz Karlovac prema jadranskim odredištima, zastanu i prošeću gradom čudesne ljepote koji se diči svojim zelenilom parkova i prirode koju mu podariše četiri rijeke. U jednom danu, u zimsko vrijeme s kustosom Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Karlovac, Igorom Čuligom nastala je ova priča. Poznajemo li mi uopće Karlovac?
Smjestio se u srcu Hrvatske na spoju nizinskih gorskih dijelova, na sutoku četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre.
Današnje gradsko područje Karlovca zauzima veliku površinu raznovrsnu krajolikom. Smjestio je uz svoje rijeke i 420 ulica i 10 trgova, 19 km drvoreda i 7 parkova , i nažalost svega 60.000 stanovnika.
Karlovac ima točan datum rođenja, a to je 13. srpnja 1579. godine. Netko će reći u šali kako se grad mogao roditi u jednom danu?
Grad-tvrđava Karlovac osnovan je s 1579. godine, kada se granica Osmanskog carstva, na štetu Habsburškog, pomaknula na Kupu i Koranu. Svoju je obrambenu povijesnu zadaću Karlovac ispunio: kao zapovjedno središte Vojne Krajine odolio je svim napadima, zadržavši vojnu snagu i u stoljećima kada se granica ponovo pomicala na istok. I danas je karlovački kulturno-povijesni krajolik obilježen ostacima jedne od u svijetu najgušće mreže utvrđenih položaja.
Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt - Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj. Status slobodnog kraljevskog grada s kraljevskim grbom dobio je mnogo kasnije od Cara Josipa II., godine 1781.
Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza, Dubovac i Banija . No dokazi o stanovanju na tom području sežu do 3500. g. prije Krista.
Na trenutak ćemo otići do Dubovca, na brdo na kojem je Stari grad Dubovac. A onda ćemo opet prošetati gradom – otići do Rakovca gdje je gimnazija koju je pohodio Nikola Tesla, pa onda na drugi grad u ulicu Banija koja živi svijet za sebe…Pokušati izmjestiti barem u mislima sobu u kojoj je Mažuranić napisao Smrt Samail Age Čengića, a sad je u okrilju zgrade karlovačkog zatvora.
Dubovac i Stari Grad
Slikoviti dvorac iz 13. stoljeća predstavlja jedan od najljepših i najbolje sačuvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Slikovit je on i zimi ali i u sva ostala godišnja doba. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje 1339. godine u crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare različite plemićke obitelji. Stari grad kojeg danas vidimo temeljito je obnovljen sredinom 20. stoljeća, a najvažniji predložak za obnovu bila je snimka vojnog inženjera Kreya iz 1777. godine na kojoj je dokumentirana građevina tipa kaštel, zidana uglavnom lomljenim kamenom, nepravilna četvrtasta tlocrta i ojačana ugaonim kulama. Međašem u graditeljskoj povijesti može se smatrati godina 1511. kada tadašnji vlasnik, Bernardin Frankopan, u jednom svojemu pismu spominje da je Dubovac od pretežno drvenog postao kameno zdanje. No, Stari grad Dubovac nije smješten na prirodnom brdu povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine Penjemo se po umjetnoj konfiguraciji nastaloj taloženjem ljudskih naselja još iz vremena kamenog doba U 16. stoljeću se govorilo „Karlovac pod Dubovcem“, jer je Dubovac bio stariji i poznatiji. Danas se kaže idemo na Dubovac – ili na Stari grad Dubovac. Zašto se ne kaže idemo u Stari grad Dubovac?
Šetnja Karlovcem počela je Promenadom, šetalištem oko šančeva - "zelenog prstena". Sveukupna dužina Promenade je oko 2 500 m. Laganim hodom može se obići za manje od jednog sata. Inače Karlovčani poprilično hodaju svojim gradom. A tko zna možda je to također nešto memorijski pohranjeno u njihovom bitku, pa je zato Dragojla Jarnević i bila začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba Ilirskog pokreta Godine 1843. kao prva žena popela se na Okić s južne, strmije strane. U to vrijeme bio je to velik poduhvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza. Nosim mnoge sličice iz tog grada. Meni se urezala jedna sličica s ovog putovanja, jedna medaljica za hrabrost koja se danas čuva u muzeju, koju želim s vama podijeliti. Herman Godler sa 17 godina bio je jedan od najmlađih članova posade Carpathia, i sudjelovao u spašavanju brodolomaca s Titanica. Posada Carpathie spasila je 705 brodolomaca...
Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013. Marco Polo, te Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".
U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.
2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
