Velika misa u c-molu W. A. Mozarta u ciklusu Kanconijer

U eteru Trećeg programa izravno prenosimo drugi koncert ciklusa Kanconijer u ovoj sezoni. Ovaj put na svojoj putanji kroz glazbenu prošlost i suvremenost, Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a zaustavljaju se u jednoj od najsjajnijih povijesnih epoha, ispod briljantne zvijezde koja je obasjala drugu polovicu 18. stoljeća, one Wolfganga Amadeusa Mozarta. 

Večer je posvećena njegovoj Velikoj misi u c-molu, KV 427, djelu koje ljepotom glazbe i veličajnošću ideje stoji uz bok njegovom Rekvijemu. Ostavši nedovršena, iz danas nama nepoznatih razloga, o kojima muzikolozi i danas samo nagađaju iščitavajući iz Mozartove korespondencije moguće razloge, Misa ostaje obavijena velom tajnovitosti, skrivajući među svojim bujnim glazbenim recima možda i neke tragične događaje koji su označili Mozartov život u vrijeme kada je Misa nastajala.

Skladana u maniri velikih crkvenih svečanosti kojima je obilovao Salzburg kao prijestolnica ondašnje crkvene kneževine, Misa obiluje masivnim zborskim ulomcima, kao i profinjenim solističkim arijama i ansamblima, skladanima na tragu velikih baroknih majstora, Bacha i Händela, koje je Mozart intenzivno proučavao upravo u godinama koje su prethodile skladanju mise. Dovršeni dio Mise izveden je u Salzburgu u jesen 1783, a jedna od solistica bila je Mozartova supruga Constanze.

Velika misa u c-molu danas se izvodi prema različitim edicijama, a nova izvedba u ciklusu Kanconijer temelji se na najnovijem izdanju izdavačke kuće Bärenreiter, koje vjerno prati povijesne izvore, sadržavajući stavke koje je Mozart dovršio te rekonstrukciju djelomično sačuvanih stavaka.

Izvedbom ravna ugledna norveška dirigentica, Grete Pedersen, koja u svojoj bogatoj karijeri broji niz nagrada, među kojima su Choc de la Musique, Diapasonova Prix d'Or kao i nagrada za Snimku godine časopisa Gramophone. Ova u prvom redu zborska dirigentica, studirala je dirigiranje kod Erica Ericsona i Kennetka Kieslera, da bi već za vrijeme studija osnovala Komorni zbor Oslo, koji je vodila dvadeset godina. Od 1990. vodi Zbor norveških solista, te surađuje s ansamblima poput Komornog zbora Erica Ericsona, Zbora Švedskog radija, Nizozemskog komornog zbora, Zbora Bavarskog radija, BBC Singersa, ali i Mahlerovog komornog orkestra, Slovenske filharmonije, Orkestra i Zbora Gulbenkian, Oslo sinfoniette, Ansambla Allegria itd.

Pod njenim vodstvom, uz Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a okupit će se niz vrsnih solista - dvije ponajbolje hrvatske sopranistice, Ivana Lazar i Marija Kuhar Šoša, mladi tenor Emanuel Tomljenović, te bariton međunarodne karijere Matija Meić.

Ovim koncertom ansambli HRT-a pridružuju se zajedničkoj inicijativi solidarnosti s Ukrajinom radiotelevizijskih kuća koje su članice Euroradija, koju je pokrenulo Udruženje Poljske filharmonije. Uz Mozartovu Veliku misu su u c-molu tako će na samom početku koncerta bit će izvedena Melodija Miroslava Skorika, jedna od najpoznatijih skladbi u Ukrajini, koja je svoj kultni status stekla nakon svog nastanka 1981. godine, kada je izvedena u sklopu filma Visoki prolaz. Pozivu na izvedbe ove skladbe ovoga tjedna na koncertima kao i u eteru radiotelevizijskih kuća, ovom izvedbom odaziva se i Hrvatska radiotelevizija.