Klimatske promjene i medicina - medicinska anamneza

Klimatske promjene i medicina, to jest pred kakvim je izazovom u vezi s klimatskim promjenama medicinska struka - bila je tema 15. emisije "Klimatski izazov". 21. prosinca 2022. stručna gošća u studiju Prvog programa Hrvatskog radija bila je prof. dr. sc. Martina Lovrić Benčić, pročelnica poliklinike Klinike za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Prof. dr. sc. Martina Lovrić Benčić, osim što vodi polikliniku, i liječi - specijalistica je interne medicine s užom specijalnošću iz kardiologije, te predaje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bavi se i znanstvenim radom...

O povezanosti klimatske promjene na ljudski organizam je rekla, između ostalo:

"Vremenske promjene, uključujući i klimatske promjene - izazov su za naše zdravlje, posebice za srce i krvožilni sustav koji je važan regulator tjelesne temperature. Kod hladnoće se krvne žile stišću, kod vrućine šire, potiču znojenje, odlazak tekućine iz organizma. To ima za posljedicu i na krvni tlak, koji je zimi viši, ljeti niži. Sve to utječe i na srčanu frekvenciju. Organizam itekako odgovara na promjene vremena."

"Nagle promjene vremena i nagle promjene temperature su momenti koje dovode do velikih zdravstvenih rizika i do povećanog broja incidenata - srčanih, cerebrovaskularnih."

"U velikoj su opasnosti mala djeca i starija populacija, jer imaju osjetljivu ili oslabljenu termoregulaciju organizma, kao i ljudi u srednjoj životnoj dobi koji imaju neke bolesti, koje oni možda i ne doživljavaju ozbiljno premda to jesu, poput arterijske hipertenzije, koju ima gotovo polovica odraslog stanovništva. Također imamo i puno dijabetičara i drugih kroničnih bolesnika."

"Povećan je broj srčanog infarkta i aritmija povezanih s naglim vremenskim promjenama. Moram vam priznati - prije o tome nismo ni učili. To smo primijetili tijekom vremena."

"Unatrag 2 desetljeća primijetili smo sve opterećenija naša dežurstva, kao i sve više vruća ljeta. Također se primijetio veći broj infarkta miokarda tijekom hladnih zimskih mjeseci. Tijekom ljetnih toplinskih valova se pak broj srčanog infarkta povećava gotovo istodobno s velikom vrućinom, a broj moždanih udara se povećava dan dva nakon velike vrućine."

"Veće zagađenje zraka je također problem. Povećana koncentracija malih lebdećih čestica, kojih je više u zraku zbog, između ostalog, izgaranja fosilnih goriva, grijanja i industrije, djeluje na naš dišni sustav jer čestice ulaze u naš dišni sustav, talože se u alveolama i kao strano tijelo stvaraju upalu koja zahvaća cijeli organizam. Na taj način se pogoršavaju arteroskleroski procesi ne samo u plućima, nego i na krvnim žilama."

Simpozij "Klimatske promjene, arterijska hipertenzija i ukupan rizik"

"Istraživanja povezanosti vremena i klimatskih promjena na ljudsko zdravlje rezultirala su i ovogodišnjim simpozijem "Klimatske promjene, arterijska hipertenzija i ukupan rizik" u organizaciji HAZU, u sklopu proslave Dana planeta Zemlje. Zbog povećeg interesa javnosti za sljedeću godinu planira se i simpozij o povezanosti zdravlja i onečišćenja."

"Zbog klime se brinu i neurolozi, ne samo zbog moždanih udara, nego i zbog vrtoglavica uzrokovanih vrućinom i dehidracijom, glavobolja... Upozorenja za uzimanje dovoljno tekućine, pogotovo tijekom vrućih dana ljudi kao da zanemaruju, prečuju."

"Dijabetičari su vrlo osjetljivi ne samo na vanjske faktore i stres, nego i na dehidraciju i vazodilataciju. Imaju i poremećenu funkciju velikih i malih krvnih žila. To su pacijenti pod posebno visokim rizikom za raznorazne komplikacije koje se mogu pojaviti i kod vrlo hladnih i kod vrlo toplih vremenskih uvjeta."

"Virusi koji su bili povezani s tropskim krajevima sada se pojavljuju i kod nas jer je kod nas sve toplije."

"I psiholozi i psihijatri imaju što reći o djelovanju klimatskih promjena. Svakodnevno smo izloženi raznoraznim vijestima koje kod nekih izazivaju strah od budućnosti pa se pojavila i anksioznost zbog klimatskih promjena. Moguća pomoć je osobno uključivanje, djelovanje. Darko Rundek pjeva "Izađi i bori se". Mnoge akcije čišćenja, pošumljavanja, odvajanje otpada, recikliranje - samo su neka od mogućih rješenja. Ako svatko učini barem malo na tom području osjećat će se zadovoljnijim i mislim da će se ta anksioznost umanjiti. Neće nestati, ali će se umanjiti."

"Uostalom, i za srce je dobar optimizam i aktivnost.", zaključila je prof. dr. sc. Martina Lovrić Benčić.

"Klimatsko koledovanje"

U završnoj rubrici "Poziv s povodom" moglo se čuti "klimatsko koledovanje" u obliku "klimatsko-aktivističke" obrade poznate božićne pjesme "Zvončići" - inače u veselom tonu, ali ovaj put s tekstom koji je nekima možda "digao tlak", neke rastužio, a valjda neke i potakao na razmišljanje i djelovanje. Edvin Salihović iz skupine XR Zagreb ili potpunije "Extinction Rebellion - Buna protiv izumiranja" govorio je o "klimatskom koledovanju" i još nekim prigodnim akcijama koje se organiziraju u cilju osvješćivanja javnosti o stanju svjetske klime, klimatskoj pravdi i nužnosti smanjivanja negativnog ljudskog djelovanja na prirodu.