Lepoglavska čipka

Uspješno je održan još jedan Međunarodni festivala čipke u Lepoglavi. Posjetitelji su imali priliku vidjeti neke od najljepših primjeraka čipke iz čak 15 europskih zemalja, a Turska je bila ovogodišnji partner festivala. Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, gradu iznimno bogate kulturne tradicije, koji je već više od stoljeća diljem Europe poznat i kao važno čipkarsko središte. Lepoglava je poznata kao kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini još od 1400. godine. Pavlini su donijeli i umijeće čipke koje je postupno prihvaćeno među seoskim stanovništvom, a tradicija nikada nije prekinuta. Lepoglavska čipka ima oznaku izvorno hrvatsko, a nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. 

Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s konca 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipaka i oplemenjuje narodnim ornamentom. Njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije Prvog svjetskog rata. Ona otvara i školu čipkarstva. U tom vremenskom razdoblju vještina izrade čipke postaje stalan izvor zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima i izložbama, od Zagrebačkog zbora /velesajmu/ te diljem zapadne Europe. Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama: 1937. u Parizu zlatnu i brončanu 1939. u Berlinu. Zbog rata škola prestaje s radom, Danica Brossler nastavlja svoje djelovanje u Zagrebu, a čipkarice iz Lepoglave i okolice nastavljaju "rediti" čipku.

Opus Danice Brossler temelj je tehnoloških značajki lepoglavske čipke od tehnike izrade, na batiće, kaže voditeljica Zadruge Lepoglavske čipke Karmen Šoštarić i dodaje kako je u pitanju i jedinstven način izrade: pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška. Čipka se izrađuje od konca različite debljine. Jedna od posljednjih čipka izrađena prema predlošku Danice Broosler, je za sada neimenovana čipka u koju je potrošeno više od 7000 metara konca. To je udaljenost između Lepoglave i Ivanca.

I ornamentika je specifična, ističe Karmen Šoštarić. Od geometrijskih i stiliziranih cvjetnih ili životinjskih motiva. Tipična geometrijska je tzv. „Sunce“, iako je u pitanju najvjerojatnije uzet uzorak s rozete nama još uvijek nepoznate crkve. Kad se pak gleda čipka nazvana „Ljeto u šumi“, onda se vidi mnogo detalja - leptiri, ptice, hrastov listić, cvijeće, pa čak i paukove mreže. U Lepoglavsku čipku Danica Brossler je utkala i šahovnicu, te druge elemente iz cijele Hrvatske koji su motivi identiteta nekog kraja.

Zahvaljujući djelovanju Zadruge od 2003. godine stvorena je nova generacija čipkarica, koje plasiraju kao visokovrijedan rukotvorni proizvod, a pojedini elementi čipke koriste se kao modni detalji ili u posebno dizajniranom nakitu. Tako da je čipka pronašla i svoju pripremljenost u modi ili dodacima modi, poput naušnica, ogrlica pripovijeda nam Karmen Šoštarić. Lepoglavska čipka ima oznaku izvorno hrvatsko, a nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Interesa je za čipku mnogo pa se nadamo i većem galerijskom prostoru kako bi komotnije uživali u umijeću čipkarica.