Nove i stare normale

Premda naslov emisije "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija emitirane 15. veljače 2023. godine neke podsjeća na termin "novo normalno", često korišten tijekom "koronakriznog" razdoblja - ovdje su tema klimatske normale - srednje vrijednosti različitih meteoroloških elemenata iz 2 klimatološka razdoblja, 1981.-2010. i 1991.-2020. godina. Osim njihove promjene, mogle su se saznati i druge klimatske aktualnosti - zanimljivi detalji o pojedinim klimatskim pojmovima koji se povremeno spominju u medijima, a i o nekim koji se rijetko ili čak nikako ne spominju, kao i korisne klimatske informacije za javnost i gospodarstvo te neke domaće ekstremne vrijednosti meteoroloških elemenata. Stoga je stručna gošća bila mr. sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju Sektora za primijenjena istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Evo nekih zanimljivosti iz razgovora s mr. sc. Melitom Perčec Tadić:

Klima se mijenja i brže nego što su mnogi očekivali

"Mislim da većina od nas ipak nije očekivala da će se klima mijenjati ovako brzo. Navikli smo, naravno, na promjene klime, ali one se prirodno dešavaju puno sporije. Ovo što ćemo danas spominjati - klimatsku normalu - to su srednjaci u 30-godišnjim razdobljima meteoroloških elemenata kojima opisujemo klimu nekog područja. Do ne tako davno su se te klimatske normale osvježavale svakih 30 godina, ali u svjetlu klimatskih promjena vidjeli smo da to moramo raditi puno češće. Sada radimo svakih 10 godina. Upravo smo u naše produkte na web stranici meteo.hr DHMZ-a uveli praćenje klime prema toj novoj klimatskoj normali. To je više posla nego do sada, na žalost, uz manjak klimatologa. U najboljim danima bilo nas je u službi 12, a sada nas je samo 8. Naravno da je puno veći pritisak, a posebno i u svjetlu ekstremnih vremenskih događaja - puno smo više u kontaktu s medijima nego što smo do sada radili."

Ljeta sve sušnija, zime kišnije

"Primijetili smo da u novoj klimatskoj normali, od 1991. - 2020. godine, u jesenskim i zimskim mjesecima uglavnom u čitavoj Hrvatskoj imamo opažene veće količine oborine nego što smo imali u staroj klimatskoj normali, od 1981. do 2010. godine. Za razliku od ljetnih mjeseci, koji su sušniji u novoj normali u odnosu na staru normalu. Takve se klimatske normale rade u svim meteorološkim službama u svijetu koje prate smjernice Svjetske meteorološke organizacije (SMO), koja je naša krovna organizacija. Ona nam daje preporuke i standarde kako bi bili usporedivi podaci iz cijeloga svijeta. U Hrvatskoj smo primijetili da su temperature zraka više u novoj normali, i to u svim sezonama u prosjeku za oko 0,4 °C, a ljeti čak i više - u prosjeku za 0,7 °C. Prema podacima srednjaka 29 meteoroloških postaja koje koristimo u ocjeni klime - temperatura zraka na godišnjoj razini u prosjeku je porasla za 0,5 °C. Na žalost, to vrijedi i globalno. Pritom se često naglašava da je područje Mediterana tzv. "hot spot", gdje se klimatske promjene i zagrijavanje događa puno brže nego u ostatku planeta."

"Ne bismo mogli reći da se događa usporavanje opaženih klimatskih promjena, odnosno njihovih posljedica s obzirom da ne možemo reći da se smanjuju emisije stakleničkih plinova koje su glavni uzrok za globalno zatopljenje i za promjene na regionalnom i globalnom nivou. Tako za sada nemam pozitivniji odgovor na pitanje usporavanja klimatskih promjena."

"Meteorološke postaje su lokacije gdje prikupljamo sve meteorološke podatke koji služe za procjenu vremenskih prilika i za praćenje klime. Imamo oko 150 klimatoloških i glavnih meteoroloških postaja te ukupno oko 500 postaja koje mjere oborinu. Naša baza podataka je jako bogata, a bit će još bogatija kad završi projekt METMONIC, kojim moderniziramo i automatiziramo sva mjerenja."

"Naše kišomjerne postaje su raspoređene prema standardu, i to uglavnom 1 postaja na svakih 100 m2, ali naravno, imamo područja koja su slabije pokrivena mjerenjima - većinom područja s manjim brojem stanovnika. No, bez obzira na gustoću postaja, nikad ne možemo izmjeriti baš posvuda pa ponekad koristimo metode za interpolaciju vrijednosti izmjerenih na postajama na sve potrebne lokacije. To radimo geostatističkim matematičkim metodama s kojima dolazimo do klimatskih karata i atlasa..."

2022. - godina ekstrema

"2022. godina je bila godina u kojoj smo imali nekoliko ekstremnih vremenskih događaja, ali smo primijetili da smo na mnogim postajama premašili dosadašnje srednje mjesečne i sezonske vrijednosti. Zanimljivo je za naglasiti da je 2022. godina bila najtoplija godina prema srednjoj godišnjoj temperaturi zraka. Isto tako, listopad i prosinac su bili najtopliji mjeseci u usporedbi s prošlima. Ljeto je bilo 2. najtoplije u posljednje 62 godine i lipanj također. Prema količinama sezonske količine oborine imali smo 2. najsuše ljeto, iza 2012. godine."

Hrvatski meteoekstremi

Tijekom emisije su se moglo čuti i o nekim hrvatskim meteorološkim ekstremima objavljenim na internetskim stranicama DHMZ-a, primjerice:

- najviša izmjerena temperatura zraka - 42,8 °C, Ploče, 4. 8. 1981. godine

- najveća godišnja količina oborine - 4717,5 mm, Mrzla Vodica, 1925. godine

- najjači udar vjetra - 248 km/h Maslenički most, 21. 12. 1998. godine

- najveće zrno tuče - veličine kokošjeg jajeta - Hvar, 25. 8. 2006. i Karlovac, 24. 7. 2010. godine.

Klimatske informacije u službi javnosti

Osim toga se govorilo i o različitim domaćim i međunarodnim projektima na kojima rade djelatnici Službe za klimatologiju, kojima je cilj lokalnoj zajednici približiti problematiku klimatskih promjena i pomoći im da izrade akcijske planove za održivi energetski i klimatski razvoj te planove upravljanja obalnih područja. Između ostaloga, mr. sc. Perčec Tadić spomenula je i "fantastičnu informacijsku platformu, vrlo važnu za našu lokalnu zajednicu - ponuđena rješenja kako se prilagoditi klimatskim promjenama. Primjerice od jednostavnih naputaka o redovitom čišćenju sustava za odvodnju oborinskih voda, čije neredovito održavanje, pored ekstremnih oborina, bude razlog urbanih poplava do kompleksnijih rješenja kao što su sanacija stijena sa kojih može doći do odrona kamenja, što kod nas nije rijetkost u našim krškim predjelima."

Tijekom emisije se više puta istaknula važnost klimatskih informacija za dobrobit društva. Primjerice, Služba za klimatologiju priprema i studije za korisnike, kao što su analize i procjene kratkotrajnih intenziteta količine oborine, koje su važne kod izgradnje sustava za odvodnju oborinskih voda. Redovito se rade i analize ekstremnih događaja, poput prošlogodišnje suše. Analiza njezine ekstremnosti podloga je za nadoknadu šteta poljoprivrednicima.

Jedna od značajnijih aktivnosti DHMZ-a, osobito Službe za klimatologiju, je i ažuriranje i izrada različitih strateških i normativnih dokumenata, između ostalih i doprinos za publikaciju "8. nacionalno izvješće o klimatskim promjenama", koji je objavljen i na webu DHMZ-a. U tom doprinosu može se naći trenutno najsveobuhvatnija analiza i opaženih klimatskih promjena, uključivo trendova temperature i oborina, i analiza klimatskih promjena u budućnosti...

O korisnosti i važnosti klimatoloških podataka svjedoči i zanimljivost iz sektora graditeljstva - mr. sc. Perčec Tadić: "Hrvatski zavod za norme brine za pravila koje se koriste u graditeljstvu. Mi smo njih radili na dokumentima koji su vezani za klimatološke parametre, primjerice, postoji karta opterećenja snijegom, koja dolazi kao nacionalni dodatak u jednom od normativnih dokumenata u graditeljstvu i građevinska struka se mora pridržavati izračuna tih vrijednosti opterećenja snijegom na krovovima - na taj se način osigurava sigurnost građevina."

Novi klimatski atlas

"Klimatski atlas temeljna je publikacija naše struke... U njemu se nalaze različite klimatološke karte... Posljedni smo izradili 2008., a sada radimo na novom atlasu, za novu klimatološku normalu... Novi atlas planira se kao web aplikacija, u kojoj će se moći preuzimati karte za različite potrebe za daljnje druge alate za prostorne analize.", rekla je između ostaloga, mr. sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju Sektora za primijenjena istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nacionalni dan gašenja svjetla

Na kraju emisije emitirana je rubrika "Srodni program" - i to ovom prigodom ne samo na nekom od programa Hrvatskog radija, nego čak s RAI-ja - talijanskog radio-televizijskog servisa, s kojeg su se za "Klimatski izazov“ javili voditelji tamošnjeg radijskog Drugog programa, iz emisije "Gusjenica" i pozvali nas da se priključimo njihovoj simboličnoj akciji najjednostavnije štednje energije - gašenje svjetla. 16. veljače u Italiji je nacionalni godišnji dan gašenja svjetla koji je upravo "Gusjenica" pokrenula.