Klimatologija

U ovotjednom "Klimatskom izazovu" Prvog programa Hrvatskog radija gostovala je izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, prodekanica za financije i poslovanje PMF-a te voditeljica tamošnjeg Centra za klimatološka istraživanja i voditeljica više znanstvenih projekata - do 1. prosinca 2022. i projekta "Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša (Klima-4HR)", financiranog od Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

PMF - mjesto školovanja meteorologa

Osim uobičajenih "klimatskih vijesti", u prvom dijelu emisije govorilo se o Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu - mjestu školovanja hrvatskih stručnjaka za klimu i našeg znanstvenog središta klimatskih istraživanja.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić istaknula je između ostalog: "Čini se da nam vrijeme, odnosno klima uzvraća udarac i svi smo postali toga svjesni. Došli smo u tzv. klimu ekstrema. I to, na žalost, primjećujemo iz gotovo svakodnevnih izvještavanja koja su vrlo često i neugodna, i ukazuju nam na klimatske promjene.

Studenti su vrlo zainteresirani za ono što se događa s vremenom i klimom. No, treba naglasiti da Hrvatska ima potrebu za još veći broj ne samo klimatologa, nego i općenito - meteorologa. Nadam se da će te struke biti prepoznate kod gimnazijalaca i da će s još većim interesom nego do sada upisivati naš studij."

Govorila je i o specifičnostima kolegija "Odabrana poglavlja klimatologije", koji studenti mogu izabrati na 2. godini diplomskog studija, i u njemu detaljnije istraživati teme koje su im posebno zanimljive, aktualne i važne. Klimatologija obuhvaća niz područja i bavi se različitim procesima - od vrlo male skale, primjerice urbane klimatologije do globalne skale koja proučava globalne daljinske utjecaje, primjerice, utjecaj tropskih oceana ili otapanja arktičkog leda na globalnu klimu.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić: "Klimatske promjene su zanimljiva tema i studentima i javnosti... One su vrlo prisutne u medijima, posebice kad se događaju klimatski ekstremi - tada su jedna od "top" tema. Oni se istražuju i u sadašnjoj klimi i u prošlim klimama, te naravno, rade se klimatske simulacije i projekcije buduće klime...

Problem je što su ekstremi postali učestaliji i intenzivniji, pa su meteorolozi su usmjerili brojna istraživanja upravo prema ekstremima... Pokušava se naći uzrok veće učestalosti i intenzivnosti ekstrema, objasniti povezanost s ljudskim djelovanjem te razviti metode kako ih što efikasnije prognozirati."

"Biti klimatolog je vrlo izazovno"

Govorila je i kako postati klimatolog i mjestima mogućeg zapošljavanja te naglasila kako je to zanimanje vrlo izazovno jer je ta struka danas vrlo tražena i po svemu sudeći bit će još traženija. Klimatologiju smatra vrlo važnom i zanimljivom znanosti u kojoj je potrebna interdisciplinarnost i sprega znanosti i s općom javnosti, i s medijima, i s donositeljima odluka. To je prostor u kojem treba intenzivno raditi, i kojeg treba graditi, a posebice implementirati znanstveno utemeljena rješenja. Ta se rješenja pokušavaju tražiti pomoću klimatskih modela - oruđa pomoću kojih se istražuje klima, procjenjuje učinkovitost mjera i posljedice zahvata koji se planiraju primijeniti u želji da se preduhitri vrijeme.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić: "Hrvatski klimatolozi prepoznati su i u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i imaju izvrsne rezultate. Naravno, potrebno je još više istraživanja i financijska sredstva koja će omogućiti ta istraživanja."

Centar za klimatološka istraživanja PMF-a

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao vodeća istraživačka i obrazovna institucija s dugogodišnjom tradicijom nastave i istraživanja u različitim područjima klimatologije, 2020. godine osnovao je prvi Centar za klimatološka istraživanja koji je središnja institucija za interdisciplinarna istraživanja klime i klimatskih promjena s ciljem ublažavanja njihovog nepovoljnog učinka na organizme, ekosustave, urbanog okoliša i društvo.

Cilj mu je postati renomirani i prepoznatljiv centar za temeljna i primijenjena klimatološka istraživanja s ciljem razvoja znanosti i gospodarstva. Temeljna djelatnost Centra je razvoj i provedba interdisciplinarnih istraživanja klime i klimatskih promjena te njihovog učinka na okoliš.

Istraživačke aktivnosti i projekti uključuju klimatsku varijabilnost, klimatske promjene velike skale, klimatsko modeliranje u koje su uključene napredne statističke metode i matematičko modeliranja, zatim i urbanu klimatologiju, relativnu promjenu morske razine, klimatske promjene tijekom kasnog holocena, mikroklimu speleoloških objekata, klimu jadranskog područja, regionalnu klimatologiju - klimu Hrvatske te utjecaj klimatskih promjena:
- na biološku raznolikost i funkcije kopnenih, morskih i slatkovodnih ekosustava
- na fiziologiju vrsta
- na rasprostranjenost vrsta i biogeografske procese,
- na usluge ekosustava
- na agronomiju
- na krške sustave
- na opasnost od riječnih poplava

Osim razvoja i provođenja suvremenih istraživanja, Centar spaja i koordinira sve vrhunske znanstvenike PMF-a u području klimatologije, iz više odsjeka PMF-a - biološkog, fizičkog, geofizičkog, geografskog, geološkog, kemijskog i matematičkog.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić ističe: "Zbog iznimne složenosti klimatskog sustava Zemlje te brojnih kompleksnih procesa i međudjelovanja nužan je multidisciplinarni pristup proučavanju. Upravo zbog toga PMF, koji okuplja znanstvenike iz različitih područja prirodoslovlja i matematike, ima iznimnu snagu i kompetencije za interdisciplinarna znanstvena istraživanja... Centar posebno vodi računa o izobrazbi mladog znanstvenog kadra, ranom uključivanju studenata u znanstveno-istraživački rad te podizanju svijesti javnosti o klimi, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju putem raznih popularno-znanstvenih manifestacija, radionica i nastupa u medijima.”

"Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša"

Projekt Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša (Klima4HR) jedan je od projekata koji je okupio znanstvenike Biološkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a te Instituta Ruđer Bošković. Projektne aktivnosti obuhvatile su utvrđivanje i analizu pojava s iznimno negativnim ekološkim, ekonomskim i socijalnim posljedicama, koje će predstavljati još veću ugrozu u uvjetima klimatskih promjena, pri čemu su istraživanja bila usmjerena na područja koja su od velike važnosti za Republiku Hrvatsku - grad Dubrovnik i njegovo obalno područje te Nacionalni park Plitvička jezera. Projekt je uključivao detekciju i analizu iznimnog toplinskog opterećenja u gradu, ekstremne meteorološke pojave praćene konvektivnim olujama s tučom i munjama, dugotrajne toplinske valove i sušna razdoblja te odgovor ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić: "Nadam se da će se istraživanja nastaviti te proširiti na cijelu Hrvatsku. Jedan od projekata koje vodim je i "CroClimGoGreen" Hrvatske zaklade za znanost, koji se usredotočio na grad Zagreb. Od velikog interesa bi bilo proučiti što se događa u drugim gradovima. Hrvatska je zanimljiva s različitim klimatskim obilježjima i bilo bi korisno proučiti kako pojedini krajevi reagiraju na klimatske promjene... Urbana klimatologija je posebno područje klimatologije koje proučava specifična toplinska obilježja gradova - svojevrsnih toplinskih otoka, koji ljeti mogu biti osobito neugodni, pa čak i opasni. Tada se uslijed međudjelovanja globalnih i regionalnih utjecaja, tj. toplinskih valova lokalna mikroklima dodatno zagrijava zbog izgrađenosti urbanih sredina. Pokazuje se da treba smanjiti dodatne izvore topline. Trebaju se sačuvati postojeće zelene površine i omogućiti što je moguće više novih jer te površine smanjuju temperaturu gradova i građanima pružaju mogućnost ohlađivanja.

Klimatske promjene i vatrogastvo

U završnoj rubrici "Kritična točka" meteorolog Lovro Kalin, dipl. ing. voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a komentirao je klimatski izazov vatrogastvu - djelovanje klimatskih promjena na požare otvorenih prostora, osobito na području tzv. klime masline, u kojoj se nalazi veći dio Jadrana.