Fizika i poduka

Emisija "Fizika i poduka" "Klimatskog izazova" svojevrsni je nastavak prethodne emisije, posvećene klimatologiji, školovanju naših klimatologa i domaćim klimatološkim znanstvenim istraživanjima. O fizikalnoj perspektivi klimatskih promjena govorio je jedan od hrvatskih doajena predstavljanja i tumačenja klimatskih promjena dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslo-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Za razliku od uobičajenog rasporeda, emisija je počela rubrikom "Arhivirana klima“ i snimkom emisije "Iz svijeta znanosti“ Radija Sljeme, u kojoj je u studenom 2013. godine također gostovao dr. sc. Branko Grisogono i o klimatskim promjenama govorio, između ostalog:

"Vremenski ekstremi su prirodni dio života. Međutim, zabrinjavajuća je njihova učestalost, gustoća u prostoru i pomicanje prema nekim novim vrijednostima, koje nisu zabilježene u posljednjih 150 godina."

"Više od 95 % istraživanja pokazuje da u sve toplijoj globalnoj klimi neupitno raste vjerojatnost za nove vrste ekstrema."

Stanje s klimom - kao da već imamo žuti karton, a moramo odigrati još cijelo poluvrijeme

"Mi nedovoljno činimo za smanjenje stakleničkih plinova u atmosferi i oceanima. Mi još ne znamo gdje je točka prevrata, u kojoj će klima krenuti u sasvim novo stanje. Nadamo se da je još nismo dosegli, ali vjerojatno smo joj jako blizu. To je vrlo opasna granica - kao da igrate sa žutim kartonom, a imate još cijelo poluvrijeme za odigrati nogometnu utakmicu. Vidi se da ni najrigorozniji klimatski modeli, koji su govorili o topljenju arktičkog leda nisu pokazali da će se led tako brzo topiti. Prema nekim projekcijama led tijekom ljeta na Arktiku mogao bi nestati već oko 2030. godine.", govorio je dr. sc. Branko Grisogono prije 9 godina.

A u "Klimatskom izazovu" je, između ostaloga, rekao:

"Najnovije klimatske simulacije pokazuju da je posljednjih 7, 8, 9 godina najtoplije godine od kada postoje sustavna mjerenja, a to je oko 160 godina. Novi izračuni, koji su profinjeniji od nekadašnjih, potvrđuju stare projekcije i daju nove kvantitativne primjere te "učvršćuju" starije informacije. Volio bih da rezultati nisu takvi, ali jesu."

"Sadašnji ljetni ekstremi traju u prosjeku dulje nego prije. Primjerice, ako je neki maksimum temperature bio nekada dan ili dva 41 °C - to nije takav ekstrem kao kad nam je temperatura 10 dana u nizu oko 35 °C jer nam se toplina akumulira. Naglasak je na trajanje vrućeg razdoblja."

"Topliji klimatski sustav ima više energije. Što više grijemo, trebamo više tekućine, a nemamo dodatnog elementa za oborine. Tu je diskrepancija između zagrijavanja i nedovoljnog vodnog rashlađivanja."

Utjecaj klimatskih promjena na buru

"Dolazi do određenih promjena u strukturi bure. Primarno zbog promjena strujanja na većoj skali - nad Europom i Mediteranom. Uočilo se da je oslabila mlazna struja i glavni barički sustavi su se malo pomakli prema sjeveru... Stoga sada posebice vidimo češću i lokalno jaču buru na srednjem i južnom Jadranu, u odnosu na 60-e, 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća.

"Treba naglasiti da je bura naš "brend". Slovenska i crnogorska bura su relativno toplije od naše. Mi imamo uglavnom hladnu buru, ali povremeno i toplu tzv. fensku bura, koja je posljednjih godina češća nego prije. Valja naglasiti da nam nedostaju kvalitetnija mjerenja zbog čega se još uvijek ne zna dovoljno dobro prognozirati početak i kraj bure."

"Klimatološka raspodjela bure se bitno mijenja. Mi smo ove godine imali više ljetnih bura nego što smo navikli imati. Ljetne bure su kraće, ali znaju potjeraju turiste, porušiti šatore, lokalno remetiti promet. A ne pomaže nam ni kod pršuta, jer se u to doba pršuti ne suše. Nama treba sad bura da se meso kvalitetno osuši... Važno je naglasiti da kod jake, a pogotovo olujne bure nikako ne treba ulaziti u more jer dolazi do gušenja zbog spreja i soli koja izlazi iz mora."

"Jugo traje dulje nego prije. Prije je obično trajalo 2 tjedna, a posljednjih petnaestak godina u prosjeku traje i 3 tjedna. I kod juga nam nedostaju kvalitetna mjerenja kako bismo ga bolje poznavali."

"Šire područje Sredozemlja je najugroženije klimatsko područje u Europi, pa i šire. Pada mu količina kisika, što znači da neke biljne i životinjske vrste ne mogu opstati. I postupno mu raste salinitet - više isparava nego što dolazi oborine. Naravno, i dolazi do zagrijavanja - porasta temperature mora."

Klimatski modeli

"Klimatski modeli se stalno usavršavaju. Oni rješavaju osnovne zakone gibanja, očuvanja energije, mase itd. To je opća fizika, u koju ulazi i nešto kemije, hidrologije, oceanografije... No, još uvijek nam nedostaju dobre poveznice između mora i atmosfere. Nemamo dovoljno dobrih mjerenja i teorija koje bi pokazale sve prostorne i vremenske skale kako more i zrak "razgovaraju". Od meteotsunamija do lijepog nam zmorca, noćnika - kad se s planine spušta zrak, a nije bura - niz tih interakcija treba stalno "popravljati"."

"Prognoza oborine je "rak" rana meteoroloških modela - i operativnih modela za svakodnevne vremenske prognoze i kod klimatskih modela, koji također imaju prilična odstupanja između prognoziranih i ostvarenih količina. Dok je temperatura bolje prognozirana."

Klima je globalni problem

"Do sada sam govorio da treba biti zabrinut i proaktivno djelovati, a sada govorio da treba biti vrlo zabrinut i još proaktivnije djelovati."

"Politika na najvišem svjetskom nivou nedovoljno čini po pitanju klimatskih promjena... Političari trebaju brže i žešće reagirati. Međutim, oni su pod velikim utjecajem multinacionalnih kompanija, umjesto da se dovedu strogi zakoni."

"Klima je globalni problem. Povezan s moralom, pitkom vodom, čistim zrakom... To su sprege o kojima nedovoljno znamo i premalo smo obrazovani za to. No, očito je da stari način rješavanja, sa starim ekonomijama, više ne vrijedi. To više ne ide."

Sunčeva energija je broj 1

"Ja bih se najviše kladio na sunčevu energiju. Možda za 40-50 godina dobijemo i termonuklearnu energiju - fuziju, ali sunčeva energija je broj 1. Vjetrena energija je prevarijabilna, energija vode dosta oštećuje okoliš - potapamo zdrava i dobra područja, previše betoniramo... I vjerojatno ćemo imati geotermalnu energiju, koju također premalo koristimo. Hrvatska jako kasni u u geotermalnoj i sunčevoj energiji. Jako smo spori.

"Fisija - postojeća nuklearna energija je postala stotinjak puta sigurnija nego 70-ih godina prošlog stoljeća, ali ostaje problem s radioaktivnim otpadom. Taj obrok energije nam treba, ali treba otvoriti poglede na sasvim novu perspektivu - to je sunčeva energija. Nijemci proizvode 10 puta više sunčeve energije od nas, a imaju više oblačnog ili nesunčanog vremena."

"Poljoprivreda treba što manje koristiti invazivne pesticide i herbicide. Treba racionalno birati gdje će se što saditi i u kojim količinama. Moramo se naučiti jesti manje mesa, osobito crvenog, jer je ta proizvodnja izuzetna zahtjevna u smislu potrošnje vode, navodnjavanja i plinova staklenika.", zaključio je dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

"Migracije u doba klimatske krize"

A u rubrici "Poziv s povodom" gđa Branka Juran, koordinacija CROSOL-a najavila je "Migracije u doba klimatske krize“ - projekciju filma i raspravu u sklopu XX. Human Rights Film Festivala. Inače, CROSOL je Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva koja je aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći.