U drugom od dva "specijala" emitiranih od Božića do Sv. tri kralja pripremljen je izbor iz prvih 15 emisija "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija HRT-a, kao svojevrsni poticaj za slušanje cjelokupne dosadašnje ponude emisija, dostupnih u sklopu radijske internetske slušaonice, na adresi radio.hrt.hr.
U ovom prvom izboru emisija koje su počele 7. rujna 2022. godine počelo se s prvim stručnim gostom - akademikom Mirkom Orlićem, cijenjenim geofizičarem koji je u međuvremenu izabran za potpredsjednika Znanstvenog savjeta europskih akademija.
Emisija je nazvana "Uvod u klimatski izazov" jer smo željeli kao u kakvoj školskoj početnici saznati, recimo to tako, fizikalne osnove – otkud te klimatske promjene zapravo. Pritom se komentiralo i jedno od predavanja akademika Orlića: "Od skepse do Nobelove nagrade – istraživanje klimatskih promjena." i istodobno kao da se najavila zbirka stručnjaka raznih struka koji su u sljedećim emisijama tumačili klimatski izazov iz svoje perspektive.
Budući da čovjek mnogo toga voli prikazivati u novcu, vrlo brzo otišli smo saznati nešto o klimatskim promjenama i u Hrvatsku narodnu banku, gdje su one jedno od područja rada zamjenice guvernera dr. sc. Sandre Švaljek.
Ne treba podcrtavati koliko se Hrvatska oslanja na turizam kao svoju glavnu gospodarsku granu – o međusobnom utjecaju klimatskih promjena i turizma govorila nam je izv. prof. dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu riječkog sveučilišta!
Turizam kao glavna gospodarska grana, ali onda i još šira – da ne kažemo glavnija kategorija – poljoprivreda. Što god radili, uvijek nešto moramo jesti. Poljoprivredne klimatske probleme komentirao nam je dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Kisić, počevši od netom objavljenih vijesti o smanjenom urodu pšenice, a u emisiji uoči Martinja izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, s Geofizičkog odsjeka PMF-a zagrebačkog Sveučilišta, govorila je o agrometeorologiji, s detaljnijim pogledom na vinogradarstvo iz meteorološke i klimatske perspektive
U emisijama se često isticalo kako su znanstvenici oko klimatskih promjena načelno složni, ali da nakon što su oni rekli svoje, netko treba donijeti i odgovarajuće odluke. E tu onda može zapeti jer se sukobljavaju različiti interesi. Na stranu sukobi, netko u najmanju ruku sve mora koordinirati jer klimatske promjene se tiču svakoga, a nitko ne može ništa ozbiljnije poduzeti sam. Stoga je u emisiji gostovala i Dunja Mazzoco Drvar, dipl. ing., ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ako ništa ne poduzmemo, nakon što istrijebimo pola planeta, a onda i sebe, Zemlja će se prilagoditi i tome i dalje se vrtjeti i bez nas. Za drukčiji rezultat – sve se vrti oko čovjeka i to, premda svatko ima prostora i za osobno djelovanje i sudjelovanje, oko zajedničke, društvene aktivnosti. Jasno, u tom kontekstu zanimljiv je i sociološki pogled na klimatske promjene, o čemu nam je nešto rekla dr. sc. Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, kao i prof. dr. političkih znanosti Anđelko Milardović.
Naravno, neizostavno je bilo i upoznavanje s mjestom gdje nastaju hrvatski klimatolozi, cijenjeni i u svijetu - na Geofizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, s kojeg su stručni gosti bili redoviti prof. dr. sc. Branko Grisogono i izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, ujedno i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja.
U mnogim se emisijama ne samo spominjala, nego i opširno komentirala godišnja klimatska konferencija koja je u studenome održana u Egiptu - upoznali smo se sa svjetskim tijelima koja je organiziraju i znanstveno savjetuju, razgovarali s našim tamošnjim stručnim predstavnicima - i donedavnim dr. sc. Krešom Pandžićem i sadašnjim dr. sc. Ivan Güttler, kao i s prof. Petterijem Taalasom, glavnim tajnikom Svjetske meteorološke organizacije.
U radijskoj internetskoj slušaonici može se saznati i o povezanosti klimatskih promjena i medicine od prof. dr. sc. Martine Lovrić Benčić, pročelnicom poliklinike Klinike za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb, kao i o klimatskom aktivizmu od Petre Andrić, programske voditeljice ekološke organizacije Greenpeace u Hrvatskoj. Naravno, i mnogobrojne klimatske vijesti, zanimljivosti - i glazbe povezana s vremenom, pa čak i klimom...
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.